Svijet se ubrzano mijenja, digitalni svijet krade naše vrijeme, a stres je sve veći - donosimo vam korisne savjete kako spriječiti mentalnu neravnotežu
U svijetu ubrzanog tempa, stalnih promjena i sveprisutnog stresa, mentalno zdravlje postaje tema o kojoj se sve češće govori – ali dovoljno često ne vodi računa. Profesor psihologije Davorin Zorko, koji predaje u Ekonomskoj i trgovačkoj školi te Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu, svakodnevno svjedoči izazovima s kojima se suočavaju učenici, ali i odrasli. U razgovoru za naš portal progovorio je o važnosti brige za mentalno zdravlje kroz sve faze života, načinima kako prepoznati prve znakove problema te što svatko od nas može učiniti da sačuva vlastitu psihološku ravnotežu.
Utjecaj stresa na mlade
„Ključno je da se znamo zaštititi, ne samo mladi, već i osobe svih dobnih kategorija. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti“, ističe profesor Zorko. Prema njegovim riječima, narušeno mentalno zdravlje danas se vidi od najranijeg djetinjstva. Na djecu se vrši veliki pritisak, ne samo od strane roditelja i škole, već i društva općenito. Mediji također igraju važnu ulogu u formiranju percepcije svijeta kod mladih, često prenoseći potresne i tragične vijesti koje mogu negativno utjecati na psihu djece i mladih, ali i odraslih.
„Sve te strahote koje dolaze preko medija ulaze u njihov um, i oni se moraju naučiti nositi s tim i funkcionirati“, kaže Zorko. Osim toga, dodaje, prisutna je i velika neizvjesnost koja dolazi iz polja gospodarstva i politike, što dodatno otežava osjećaj sigurnosti i stabilnosti kod djece i mladih.
Stigmatizacija odlaska psihologu
Unatoč sve većoj osviještenosti o mentalnom zdravlju, stigmatizacija odlaska psihologu ili psihijatru i dalje je prisutna. „Ljudi se boje potražiti stručnu pomoć jer ne žele biti percipirani kao slabi ili ‘poremećeni’. No, mentalno zdravlje je temelj svega i svi bismo se trebali brinuti o njemu“, naglašava profesor Zorko.
Ipak, primjećuje kako su mlađe generacije otvorenije za razgovor o vlastitim emocionalnim stanjima. „Ako već ne odlaze psihologu, predlažem drugi oblik samopomoći – uključivanje u društvene aktivnosti, udruge, sportske klubove ili umjetničke skupine. Takve aktivnosti djeluju kao nevidljivi štit koji čuva od tjeskobe i negativnih osjećaja.“
Veliki problem prekomjerne upotrebe ekrana
Jedan od gorućih problema današnjice je svakako smanjena socijalizacija mladih zbog prekomjerne upotrebe mobitela i drugih ekrana. „Djeca se dramatično manje druže, a čak se i unutar obitelji manje razgovara. Roditelji zapostavljaju djecu, a djeca roditelje jer su svi zadubljeni u ekrane“, upozorava profesor Zorko.
Dodaje kako je, zbog toga, uloga nastavnika proširena i na društveni aspekt odgoja. „Podučavamo ih osnovama komunikacije, učimo ih kako započeti razgovor, kako se povezati s vršnjacima. Sve počinje s jednostavnim ‘Bok, kako se zoveš?’, ali ako svatko bulji u svoj ekran ili mobitel, ne razvijaju se emocionalne veze i prijateljstva.“
Digitalni autizam i demencija
Zabrinjavajuće je i pojavljivanje fenomena digitalnog autizma i digitalne demencije – pojave koje su već prepoznate u razvijenim zemljama poput Njemačke i Južne Koreje. „Djeca koja odrastaju uz ekrane, kojima ekran daje prvu socijalizaciju umjesto roditelja, kasnije imaju problema s komunikacijskim vještinama, izražavanjem i čak razvojem mozga“, ističe profesor Zorko.
Uz prekomjernu upotrebu digitalne tehnologije dolazi i pad intelektualnih funkcija kod mladih. „Igrališta su prazna, svi su kod kuće pred ekranima. Djeci nedostaje spontanih razgovora i igre, što dugoročno može imati ozbiljne posljedice. Što je dijete ranije u životu pred ekranom ili za tabletom ili za mobitelom, to će više problema imati kasnije u životu.“
Svjedoci smo tragičnim događajima u našem društvu gdje su djeca i mladi sve više izloženi nasilju, ali su i sami počinitelji nasilja. Problemi s ponašanjem i učenjem sve su učestaliji, a ta se negativna pojava više ne može ignorirati. Djetinjstvo pred ekranom, za mobitelom, bez zdrave komunikacije s roditeljima i vršnjacima, bez igre na igralištima, bez socijalizacije od najranijih dana stvara nezadovoljne mlade ljude, pune teških misli i tjeskobe. Ova mentalna neravnoteža u društvu i kod pojedinaca mogla se spriječiti na vrijeme.
Kako očuvati mentalnu ravnotežu?
Profesor Zorko naglašava kako je ključ u prevenciji i razvijanju zdravih navika. Neke od preporučenih aktivnosti za očuvanje mentalnog zdravlja (i za odrasle i za djecu i mlade), uz ključnu – provođenje što manje vremena za ekranom i mobitelom, uključuju:
- odlučiti dio dana odvojiti za sebe
- prije odlaska na počinak razmotriti ostvareno toga dana i redovito zapisivati ciljeve za idući dan (u rokovnik, ili u vremenski planer, ili u običnu bilježnicu)
- redovite jutarnje vježbe istezanja (izvoditi sasvim polagano i odmjereno, bez napora)
- redovite vježbe svjesnog disanja (nemoguće je u isto vrijeme biti uzrujan i mirno disati – odnosno, mirno disanje je prvi oblik samopomoći kada smo u velikomu stresu ili vrlo uzrujani)
- redovite vježbe meditacije (meditacija = mentalna tehnika za smanjivanje stresa i razvoj punog mentalnog kapaciteta – može se vježbati neovisno o bilo kojoj religiji)
- redovite šetnje na svježemu zraku (premda većina ljudi drži da za takvo što “nemaju vremena” – dok ne dođe bolest) – “Umjerenost, šetnja i prava hrana su najbolji lijek”, poručuje jedan od utemeljitelja moderne zapadne medicine, Hipokrat
- povremeni konkretni rad rukama (crtanje, slikanje, izrada različitih predmeta, maketa i sl.; heklanje, kačkanje, pletenje, šivanje, hobi aktivnosti, rad u vrtu, bavljenje cvijećem)
- povremeni boravak u prirodi (u parkovima i šumama je velika koncentracija negativnih iona, dok je vrlo mala u stanovima i u gradovima)
- redovito (ili barem povremeno) pjevati na glas (“Tko pjeva, zlo ne misli” je vrlo istinita poslovica! – odnosno, pjevanje smanjuje razinu napetosti i “tjera” negativne misli i osjećaje)
- redovito (ili barem povremeno) plesati (naravno, plesanje uskladiti s vlastitom tjelesnom konstitucijom i kondicijom, no svakako što češće plesati!)
- redoviti (ili barem povremeni) zagrljaji s bliskim osobama
- povremeni (ili čak redoviti) hladni tuš – kratko tuširanje hladnom je općenito savršeno za jačanje imuniteta, smanjivanje stresa, zdravlje kože
- povremena masaža (koja se može razmjenjivati s bliskim osobama – gotovo svatko može masirati, uz malo dobre volje)
- povremeni odlazak u saunu (boravak u sauni je odličan način detoksikacije i opuštanja, no strogo se pridržavati uputa o duljini boravka u sauni, a u slučaju srčano-žilnih smetnji ili upala obvezno se posavjetovati s osobnim liječnikom)
- uporaba eteričnoga ulja lavande ili sušenih cvjetova lavande (u pamučnim jastučićima) – miris lavande značajno smanjuje napetost i tjeskobu i također pomaže mirno usnuti
- “Hrana tvoja neka bude lijek tvoj, i tvoj lijek neka bude tvoja hrana!” – jedna vrlo istinita, vrlo primjenjiva i tisućljetnim iskustvom potvrđena po(r)uka Hipokrata, od prije oko 2.400 godina
- povremeni post (smanjivanje unosa hrane – djelomično ili potpuno) – preporučuje se nakon 21. godine postiti jedan dan u tjednu, ali i jednom godišnje i tjedan dana “u komadu” (najbolje nakon početka proljeća)
- (za vjernike) redovita molitva vrlo povoljno utječe na tijelo i na um
- redovita (ili barem povremena) zabava, igra s ukućanima, djecom, životinjama (različite društvene igre i smisao za humor imaju svoje važno mjesto u održavanju ravnoteže tijela i uma)
- u smislu psihoterapije, jako pomaže otvoreni i iskreni razgovor s bliskim osobama
- napokon, sasvim je u redu potražiti savjet psihologa ili psihologice; svi smo tu jedni za druge i jedni zbog drugih.
Briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, već nužnost. Prevencija i svjesnost o vlastitom mentalnom stanju ključni su za dugoročnu stabilnost i sreću svakog pojedinca. Pomozimo sebi i pomažimo drugima. Nismo sami na ovom svijetu.
