Mnogi psiholozi vjeruju da ljudi koji imaju poteškoće s odricanjem od starih stvari često koriste predmete kao način suočavanja s emocionalnim prazninama
Vrijeme je kada iz ormara vadimo zimsku odjeću i spremamo ljetnu. Neki od nas iskoristit će priliku i za “jesensku generalku”, odnosno cjelovito čišćenje kuće i pripremu za zimu. To je i vrijeme kada se bacaju stari, neupotrebljivi predmeti iz kuće koji samo zauzimaju mjesto.
No jeste li ikada imali osjećaj krivnje zbog bacanja starih stvari ili se pak niste htjeli odvojiti od njih spremajući ih natrag na tavan, u podrum ili u ormar, za svaki slučaj?
Loš znak
Svi mi čuvamo predmete koji nam bude uspomene – fotografije s odmora, poklone dragih ljudi ili stare igračke iz djetinjstva. Međutim, za neke ljude, vezanost za predmete može preći granice nostalgije i postati ozbiljan problem.
Ukoliko imate teškoće u odricanju od stvari koje vam više ne služe ili ih čak više ni ne koristite, to može biti znak dubljih emocionalnih poteškoća.
Emocionalna veza može postati opsesija
Postoji mnogo razloga zbog kojih se ljudi vežu za predmete. Emocionalna povezanost s određenim stvarima često proizlazi iz sjećanja vezanih za predmete. Stara majica može podsjećati na voljenu osobu koja više nije tu, dok komad namještaja može imati sentimentalnu vrijednost zbog jer je bio dio vaše obiteljske prošlosti. U ovakvim slučajevima, predmeti postaju simboli važnih događaja i odnosa. Međutim, kod nekih osoba, ova veza s predmetima prelazi u opsesiju. Teško im je odvojiti se od bilo čega, bez obzira na to koliko je predmet nebitan ili beskoristan. Takvo ponašanje može biti znak problema poput tjeskobe, depresije ili čak poremećaja nakupljanja (hoardinga).
Emocionalna pozadina vezanosti
Mnogi psiholozi vjeruju da ljudi koji imaju poteškoće s odricanjem od starih stvari često koriste predmete kao način suočavanja s emocionalnim prazninama. Kada prolazimo kroz stresne životne situacije – gubitak posla, smrt voljene osobe ili prekid veze – predmeti mogu pružiti osjećaj sigurnosti. Zadržavanje starih stvari može biti nesvjestan pokušaj da se održi kontrola nad kaosom ili prazninom koju životne promjene donose. Za neke ljude, gubitak predmeta može značiti gubitak identiteta. Oni mogu vjerovati da gubitak povezanih predmeta znači i gubitak važnih dijelova sebe. Ovo je posebno izraženo kod osoba koje se bore s osjećajem nesigurnosti ili straha od budućnosti. Na taj način, materijalni predmeti postaju most između prošlosti i sadašnjosti.
Poremećaj nakupljanja (hoarding)
U najekstremnijim slučajevima, emocionalna vezanost za predmete može se razviti u poremećaj nakupljanja, stanje koje je prepoznato kao mentalni zdravstveni problem. Ljudi s ovim poremećajem imaju stalnu potrebu za čuvanjem stvari, čak i kada to utječe na njihov svakodnevni život. Njihovi domovi često postaju pretrpani, a oni sami osjećaju veliki stres pri pomisli na odbacivanje bilo kojeg predmeta, ma koliko on bio nevažan. Prema stručnjacima, poremećaj nakupljanja često ide ruku pod ruku s anksioznošću, depresijom i opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Ljudi koji pate od ovog stanja mogu vjerovati da će im predmeti koje čuvaju jednog dana biti korisni ili da će im bacanje predmeta donijeti nesreću. Osjećaju tjeskobu čak i pri pomisli na to da bi neki predmet mogao nestati iz njihovog života.
Kako se osloboditi starih stvari?
Jedan od načina da se počne s razvrstavanjem predmeta jest postavljanje pravila: ako neki predmet niste koristili godinu dana, vjerojatno vam više nije potreban.
Drugi pristup je postepeno odvajanje od manjih predmeta i rad na tome da se razvije novi odnos prema stvarima – gdje one služe funkciji, a ne ispunjavanju emocionalnih potreba.
U konačnici, razvrstavanje i odbacivanje starih stvari može biti oslobađajuće iskustvo. Ne samo da ćete osloboditi fizički prostor, već ćete otvoriti put za emotivni rast i novo poglavlje u vlastitom životu.
