DOBRO JE ZNATI

Je li nam 8 sati sna, 8 čaša vode i 10 tisuća koraka dnevno baš potrebno? Stručnjaci imaju odgovor!

Istina ili ipak mit?

Ako vam je fokus ikad bio na vlastitom zdravlju i onome što
zovemo zdravim načinom života, vjerojatno ste povremeno
naišli na opće zdravstvene savjete oko toga koliko bi dnevno
trebali hodati, koliko, što i kada jesti i piti ili koliko
spavati. No, trebamo li stvarno u danu napraviti baš 10.000
koraka da budemo zdravi i fit? Ili popiti osam čaša vode i
odspavati osam sati?

Prema američkoj znanstvenici i savjetnici za vježbanje i
održavanje kondicije Tamari Hew-Butler, neki od tih
savjeta su dosta općeniti, a prave norme ovise o više
čimbenika i mogu biti za svakoga drukčije.

Ona tako za dnevni unos vode za The Sun kaže da
količina vode koja je čovjeku potrebna ovisi ponajprije o
njegovoj tjelesnoj težini, zatim o vanjskoj temperaturi,
razini tjelesne aktivnosti i slično. 

10.000 koraka dnevno

Brojka od 10 000 datira još od Olimpijskih igara u
Tokiju 1964. godine kad je jedna japanska
tvrtka prodavala pedometar Manpo-kei: man kao
čovjek, po prema riječi za korake i kei,
japanski metar.

Prodaja Manpo-kei pedometra doživjela je globalni
uspjeh, a brojka od 10.000 ljudima je ostala
u uhu.

Novo istraživanje s Harvarda nekoliko je
godina pratilo 16.000 žena u sedamdesetima, a
istraživači su im bilježili broj dnevno prijeđenih koraka
te vrijeme i uzroke smrti. 

Četiri godine kasnije, njih 504 je umrlo, a prosječni broj
dnevnih koraka onih koje su živjele dulje bio je 5500.

Pet porcija voća i povrća dnevno

Istraživači s Imperial Collegea u Londonu otkrili su da
je, iako pet porcija voća i povrća dnevno može smanjiti
rizik od karcinoma, bolesti srca i moždanog udara, najbolje
pojesti dvostruko toliko!

Istraživanje je objavljeno u International Journal of
Epidemiology, a pokazalo je da je 800 grama ili deset
porcija dnevno najviše štitilo od navedenih bolesti, a autor
istraživanja dr. Dagfinn Aune kaže da bi se, kad bismo svi
konzumirali deset porcija dnevno, u svijetu svake godine
spriječilo oko 7,8 milijuna preranih smrti.

Osam sati sna dnevno

Poznato je da san popravlja imunološki sustav i mentalno
stanje te da može i smanjiti rizik od nekih
ozbiljnijih bolesti poput dijabetesa tipa 2 ili bolesti
srca, ali koliko sna stvarno za to trebamo?

Britanska Nacionalna zaklada za zdravlje spavanja kaže da
zdrave odrasle osobe trebaju sedam do devet sati sna kroz noć,
bebe, mala djeca i tinejdžeri nešto više od toga, a svi stariji
od 65 godina sedam do osam sati sna.

Isto tako oni koji spavaju manje od šest sati dnevno imaju, prema
stručnjacima sa Sveučilišta u Edinburghu, 30 posto veću
vjerojatnost za razvoj demencije u starosti.

Žene dnevno trebaju unijeti 2000, a muškarci
2500 kalorija

I to 400 kalorija za doručak i po 600 za ručak i večeru, a
razlika se unese napicima i grickalicama između obroka, kaže
Svjetska zdravstvena organizacija, no neki stručnjaci ističu
i da ne bismo trebali brojiti unos kalorija, jer
ih ionako svi različito brzo sagorijevamo.

Osam čaša vode dnevno

Preporuke o osam čaša dnevno datiraju još iz 1945. godine, kad se
smatralo da većina odraslih treba oko 2,5 litre vode dnevno, što
je jedan mililitar za svaku kaloriju hrane. Slični savjeti
vrijede i danas, iako nisu svi liječnici složni oko toga treba li
popiti toliko vode ili je bolje vodu  u organizam unositi
kroz razne namirnice bogate vodom.

Pedijatar Aaron Carroll ističe da većina našeg unosa vode dolazi
iz izvora poput voća i povrća, piva, čaja i kave,
a znanstvenica Tamara Hew-Butler kaže da potrebna količina
vode ovisi o razini tjelesne aktivnosti pojedinca, njegovoj
tjelesnoj težini i vanjskoj temperaturi.

Ne više od šest grama soli dnevno

Sol je neophodna za zdrav živčani sustav i održavanje mišića
u pokretu, ali pretjerivanje povećava rizik od srčanog
i moždanog udara.

Britanske vladine smjernice kažu da zdrave odrasle osobe ne bi
trebale konzumirati više od šest grama dnevno, a
udruga Action On Salt kaže da većina ljudi dnevno potroši
8,1 gram soli, a kad bismo to smanjili za 25
posto, smanjili bismo i moždane udare za 22 posto te
srčane za 16 posto.

Preporučeno
Najnovije