Stručnjaci upozoravaju

VIRTUALNE DJEVOJKE Epidemija koja nije bezazlena, ima učinak na zdravlje milijuna ljudi

'Virtualna djevojka' razumije svog korisnika koji je imao naporan dan na poslu, nikad ne zaboravlja rođendane i važne datume, dostupna je 24 sata dnevno i - ne treba joj kupovati darove ili trošiti na spojevima

Sve veća povezanost ljudi diljem svijeta putem raznih aplikacija,
društvenih mreža i online servisa trebala je, barem u teoriji,
zauvijek “riješiti” komunikacijske probleme.

Danas je ta komunikacija gotovo trenutna i vrlo jeftina, a u
mnogim slučajevima potpuno besplatna. Do prije samo trideset
godina, ideja o mogućnosti trenutnog slanja fotografija,
dokumenata ili videa bilo kome bilo gdje u svijetu bila je ravna
znanstvenoj fantastici.

Sveprisutni pametni telefoni, računala i bezbrojne Wi-Fi
internetske mreže danas su takvu ideju učinile “dosadnom
stvarnošću”. Videopozivi su se nekad viđali samo u holivudskim
produkcijama, kao najava “svijetle budućnosti”. Ta budućnost je
davno stigla, a s njom i brojni neočekivani problemi. Naime,
ljudi su danas usamljeniji nego ikada prije u povijesti.

Epidemija usamljenosti

Usamljenost je postala veliki zdravstveni problem u posljednjih
nekoliko godina, koji ima negativne učinke na mentalno zdravlje
desetaka milijuna ljudi. Neko su vrijeme znanstvenici, psihijatri
i psiholozi smatrali da je to posljedica globalne pandemije
koronavirusa, kada su česta zatvaranja itekako utjecala na
međuljudske odnose diljem svijeta. No, kasnije se pokazalo da
paralelno s tim postoji i globalna “pandemija usamljenosti”, koja
je u ovom ili onom obliku prisutna već gotovo cijelo desetljeće.

Na to je nedavno upozorio Vivek Murthy, glavni
američki kirurg. Murthy navodi da je “gotovo svaki drugi
Amerikanac iskusio neki od psihičkih problema zbog usamljenosti”,
te dodaje da ova “psihološka pandemija” pogađa sve društvene
slojeve, a najčešće one koji su pripadnici srednje klase.
Zaključak je da je praktički svaki građanin SAD-a na neki način
pogođen usamljenošću i problemom komunikacije u društvu, a na to
već godinama upozoravaju veliki poslodavci u SAD-u.

Sindrom izgaranja u početku se pripisivao dugom radnom vremenu i
velikom broju poslovnih obaveza. No, kada su zaposlenici počeli
davati otkaze i na izuzetno dobro plaćenim poslovima, pa čak i
direktori tvrtki i njihovi direktori, postalo je jasno da uzrok
nisu samo odnosi među kolegama ili visina plaća. Iako psiholozi
objašnjavaju “burn-out” kao “fenomen na radnom mjestu, nastao
usred kroničnog stresa”, zaposlenici danas mnogo više cijene
vrijeme provedeno s obitelji, izlete, sportske događaje pa čak i
pecanje ili igranje golfa.

Takvo stanje potvrđuje i istraživanje Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO) prema kojem “jedna od četiri osobe u svijetu
pati od kronične usamljenosti”. Posebno zabrinjava podatak WHO-a
da “petnaest posto adolescenata doživljava stalnu usamljenost”.

Na udaru adolescenti i tinejdžeri

Upravo je skupina adolescenata i tinejdžera na “prvom udaru”
društvenih mreža, aplikacija za slanje poruka i nove generacije
aplikacija za digitalnu zabavu. Dok su tinejdžeri mjesecima
čekali rock koncert, nastup DJ-a ili neki drugi glazbeni događaj,
danas je dovoljno pokrenuti YouTube, Spotify ili Apple Music na
pametnom telefonu i dobiti glazbu najrazličitijih izvođača. Čak i
kada odu na neko od ovakvih društvenih događanja, mladi ljudi
danas i dalje bulje u svoje telefone. O tome svjedoče i snimke
koncerata posljednjih godina – dok su izvođači na pozornici, pred
njima je pravo more pametnih telefona.

Stručnjaci upozoravaju da pametni telefoni i pretjerano
korištenje aplikacija za razmjenu poruka dovode do viših razina
tjeskobe, stresa i depresije. Virtualni svijet je dobrim dijelom
zamijenio onaj stvarni, upravo zbog svoje “lakoće komunikacije” –
zašto bismo izašli u susret nekome, kada mu možemo poslati poruku
na WhatsAppu ili Viberu? Istraživanja u SAD-u pokazuju da više od
95 posto mladih ima pristup pametnom telefonu, računalu i
internetu, dok ih gotovo 50 posto navodi da su “gotovo stalno na
internetu putem svog telefona”.

I oni stariji, između 20 i 30 godina, sve više žive u online
svijetu. To je i dob kada se studira ili počinje raditi na prvim
poslovima, a još manje vremena ostaje za pravo druženje s
drugima. Statistike, pak, pokazuju da je više od 60 posto
muškaraca u ovoj dobi bez djevojke, u usporedbi s oko 30 posto
djevojaka. Također, svaki peti ispitanik u EU navodi da nema
prijatelja.

Virtualne djevojke i stvarni dečki

Zato i ne čudi što razne online aplikacije za upoznavanje ‘ruše
rekorde’ u broju korisnika. ‘Tinder’, ‘Badoo’, ‘OK Cupid’ i
slične aplikacije bilježe porast broja korisnika od 12 do čak 23
posto. Iako je najveći rast bio u vrijeme globalne pandemije
prije dvije godine, trend rasta od tada se nije smanjio, već je
ostao relativno stabilan. Među najpopularnijim aplikacijama
svakako je Tinder, s više od 75 milijuna redovnih korisnika. Ovu
aplikaciju najviše koristi upravo dobna skupina do 35 godina, dok
dvije trećine korisnika čine oni mlađi od 30 godina.

Potraga za “srodnom dušom” također je velik posao – Tinder ima
ukupni promet od oko 1,8 milijardi dolara. Uz “namjenske”
aplikacije, “tradicionalne” društvene mreže jedan su od najčešćih
kanala za virtualno upoznavanje. Sve češće se u medijima može
čuti kako su se “taj i taj” prvi put upoznali preko Facebooka ili
Instagrama, a sve češće preko TikToka, koji je trenutno
najpopularnija i najkorištenija mreža. Tehnološka industrija ide
dalje i već postoje aplikacije koje pomoću umjetne inteligencije
pružaju “virtualnog sugovornika i suputnika”.

Već postoji više od 10 milijuna pretraživanja za aplikacije “Ai
girlfriend” u trgovini aplikacija Google Play za Android uređaje.
Većina tih aplikacija, poput “Replika” ili “Genesia” nudi
korisniku “fino podešavanje” virtualne djevojke (ili tipa) – boje
kose i očiju, izgleda lica pa čak i odjeće. Takve aplikacije
koriste “LLM” (Large language model) umjetnu inteligenciju kako
bi “saznale” što više o svom “prijatelju” u stvarnom svijetu. S
virtualnom djevojkom, vrlo sličnom pravoj, možete se dopisivati
​​i u internoj aplikaciji sličnoj Messengeru ili WhatsAppu.

Iako bi ideja o “djevojci u računalu” (zapravo, pametnom
telefonu) do prije desetak godina većini bila urnebesno zabavna
kao neozbiljna novotarija, globalna “epidemija usamljenosti”
dovela je do toga da se ove aplikacije sve traženije, a nove se
pojavljuju svaki mjesec. Umjetna inteligencija, koja je
“uvježbana” na milijunima stvarnih korisnika, često može biti
daleko “prijateljskija i pristupačnija” od pravih partnera.

“Virtualna djevojka” razumije svog korisnika koji je imao naporan
dan na poslu, nikad ne zaboravlja rođendane i važne datume,
dostupna je 24 sata dnevno i – ne treba joj kupovati darove ili
trošiti na spojevima.

Štoviše, zahvaljujući algoritmima “strojnog učenja” (ML,
artificial learning) unutar ovakvih aplikacija, “virtualna
djevojka” može do detalja pratiti želje i navike korisnika te
tako stvoriti – savršenu virtualnu vezu.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Najnovije