Kako biste smanjili štetne učinke sjedenja na zdravlje, svakih pola sata pet minuta lagano prošećite, savjetuju znanstvenici u svojoj nedavno objavljenoj studiji.
Zbog tehnološkog se napretka količina vremena koju ljudi u
razvijenim zemljama provode sjedeći povećava već desetljećima, a
razne ankete pokazuju da mnogi ‘u komadu’ prosjede i cijeli svoj
radni dan.
Problem nekretanja se od početka pandemije COVID-19 dodatno
povećao jer su mnogi počeli raditi od doma i gotovo prestali
uopće izlaziti, pa je sjedilački način života postao još očitiji
javnozdrastveni problem 21. stoljeća.
I dok trenutačne zdravstvene smjernice kažu da bi odrasli trebali
‘manje sjediti, a više se kretati’, one ne daju nikakve posebne
savjete ni strategije o tome koliko bi dugo to kretanje trebalo
trajati ili koliko bi smo se često u danu trebali dizati.
– Kako biste smanjili štetne učinke sjedenja na zdravlje, svakih
pola sata pet minuta lagano prošećite – savjetuju znanstvenici u
svojoj nedavno objavljenoj studiji u časopisu Medicine &
Science in Sports & Exercise.
Do takvih su preporuka, kažu, došli nakon što su 11 zdravih osoba
srednje i starije dobi zamolili da tijekom pet dana u njihovom
laboratoriju prosjede po osam sati, koliko otprilike traje radni
dan.
Prvi su dan sudionici sjedili punih osam sati s kratkim pauzama
za odlazak na WC, dok je sljedeća četiri dana sjedenje bilo
isprekidano kraćim šetnjama.
– Naš je cilj bio shvatiti koliko najmanje čovjek mora hodati da
bi ublažio štetne učinke sjedenja na zdravlje. Konkretno, mjerili
smo promjene u razini šećera u krvi i krvnom tlaku, dva važna
čimbenika rizika za bolesti srca – objasnili su za portal
Science Alert.
Otkrili su, kažu, da je petominutna lagana šetnja svakih pola
sata jedina strategija koja, u usporedbi s cjelodnevnim
sjedenjem, značajno smanjuje razinu šećera u krvi. Konkretno,
šetnje po pet minuta svakih pola sata sudionicima su smanjile
skok šećera u krvi nakon jela za gotovo 60 posto.
Također, te su im kraće šetnje znatno smanjile i krvni tlak, koji
im je u prosjeku bio za oko pet posto niži nego kad su samo
sjedili.
Uz dobrobiti za fizičko zdravlje, šetnje su bile dobre i za
mentalno zdravlje jer su sudionicima smanjile osjećaj umora,
popravile im raspoloženje i podigle razinu energije.