Što se događa s vašim tijelom kada preskočite doručak, ručak ili večeru?
Mnogi od nas odrasli su govoreći da su nam, kako bismo bili
zdravi, potrebna tri kvalitetna obroka dnevno — doručak, ručak i
večera. I ne zaboravite međuobroke koji će vas zasititi dok
čekate glavni obrok!
Ipak, gotovo svi su tu i tamo preskočili obrok, a ako ovo čitate,
preživjeli ste to preskakanje. Bilo da prakticirate povremeni
post, ne osjećate se dobro ili vam nedostaje vremena za jedenje
tri obroka dnevno, postoji mnogo razloga zašto biste mogli
preskočiti obrok, prenosi Best Life. Ali, što se događa s
vašim tijelom kada preskočite doručak, ručak ili večeru?
‘Redovito preskakanje obroka, osobito u kombinaciji s
ograničenjem kalorija, može imati značajan utjecaj na vaše
fizičko i mentalno blagostanje’, kaže Anastasios Mikroulis,
osnivač i direktor klinike u Ideal Health Centeru u New Yorku,
‘Kada preskačete obroke, vaše tijelo je lišeno esencijalnih makro
i mikronutrijenata potrebnih za pravilno funkcioniranje. To može
dovesti do raznih simptoma, fizičkih i psiholoških’.
Možete se osjećati umorno i neraspoloženo: Vaš je mozak dio vašeg
tijela (vjerojatno najvažniji dio!) i tu ćete vjerojatno prvo
osjetiti utjecaj propuštanja obroka. ‘Psihički, preskakanje
obroka može izazvati stres’, kaže Mikroulis, ‘Redovno preskakanje
obroka može dovesti do neadekvatnog unosa hranjivih tvari,
fluktuirajućih razina energije, smanjene koncentracije i
poremećenog metabolizma. Također može povećati vjerojatnost
prejedanja ili odabira manje zdrave hrane kada jedete’.
Trenerica za prehranu i zdravlje, Jen Bleiweis, kaže da simptomi
preskakanja obroka mogu biti suptilni, navodeći ‘slabiji rad
mozga, umor i žudnju’ kao primjere. Kaže da se neki ljudi također
mogu osjećati gladno ili postati razdražljivi i imati vrlo nisku
energiju. Ona također napominje da propušteni obroci mogu
uzrokovati hormonsku disregulaciju, što zauzvrat može pridonijeti
neraspoloženju.
Vaše tijelo može ući u način rada ‘bori se ili bježi’: ‘Povremeno
preskakanje obroka nije velika stvar’, kaže registrirana
dijetetičarka Lindsay Allen, ‘Međutim, redovito preskakanje
obroka može uzeti danak tijelu’. Ona kaže da s vremenom
propušteni obroci uzrokuju proizvodnju više kortizola, koji je
tjelesni hormon stresa. ‘Kada tijelo osjeti glad ili nedostatak
hrane, pojačava hormone potrebne za traženje ili ‘lov’ na hranu.
To je kodirano u našim genima od samog početka i mehanizam je
preživljavanja’, kaže Allen, ‘Neki ljudi tvrde da osjećaju
‘visoki’ ili ‘poboljšani fokus’ kad dugo vremena ne jedu. Ovo
zapravo jest da vaši hormoni ‘bori se ili bježi’ rastu, što će
vas potaknuti da postanete energičniji i usredotočeniji kako
biste tražili hranu’.
Može biti teže održavati zdravu težinu: Možda mislite
da će preskakanje obroka rezultirati gubitkom kilograma, a iako
to svakako može biti istina, daleko je od zajamčenog i to nije
zdrav način da postignete svoje ciljeve mršavljenja. ‘Nepravilni
obrasci prehrane mogu poremetiti vaš metabolizam i otežati
održavanje zdrave težine’, objašnjava Mikroulis. Također, ako
predugo ne jedete vaši će se mišići početi razgrađivati: ‘Bez
odgovarajućeg unosa hranjivih tvari, tijelo se može okrenuti
razgradnji mišićnog tkiva kako bi zadovoljilo svoje energetske
potrebe, što može negativno utjecati na vašu ukupnu mišićnu masu
i snagu’. A, kada vam nedostaje snage, teško je vježbati, što je
bitan dio održavanja vaše težine u zdravom rasponu.
Najvažnije je što jedete, a ne kada: Umjesto da se fokusirate na
zakazana vremena obroka, može biti korisno razmišljati o
kvaliteti hranjivih tvari koje unosite u svoje tijelo, kaže
nutricionistica Kimberly Gomer. Ističe da će oni koji jedu
cjelovitu hranu i slijede biljnu prehranu možda morati jesti
češće nego osobe koje jedu standardnu američku prehranu. Ona
potiče ljude da ‘prvo gledaju na kvalitetu hrane koju jedu, a
zatim razmotre vrijeme obroka’. Ako jedete puno životinjskih
proizvoda i dodajete šećer, sol i ulja—što je sve kalorična
hrana—tada bi vam povremeni post mogao koristiti. ‘Također, može
pomoći onima koji jedu kompulzivno ili s ovisnošću da se suzdrže
od nekontroliranog jedenja iz navike ili emocija, a ne gladi’,
napominje ona.
Većina ljudi ne treba jesti tri obroka dnevno plus međuobroke:
Trebamo li doista paziti da jedemo doručak, ručak i večeru svaki
dan — i povrh toga međuobroke? ‘To zapravo ovisi o načinu života
i gladi’, kaže Bleiweis, ‘Većina ljudi ima koristi od jela svaka
četiri do šest sati’. Mikroulis kaže da iako učestalost i vrijeme
obroka mogu varirati ovisno o individualnim preferencijama i
životnom stil, on je ljubitelj redovitih obroka, plus međuobroka:
‘Pomaže spriječiti duga razdoblja posta, što može dovesti do pada
razine šećera u krvi i osjećaja gladi. Rasporedivši svoje obroke
i međuobroke, možete osigurati stalnu opskrbu hranjivim tvarima i
energijom za napajanje vašeg tijela i mozga’.
I dok Gomer smatra da većina ljudi ne treba jesti tri puna obroka
plus međuobroke svaki dan, ona naglašava važnost slušanja svog
tijela: ‘Ako osoba nema dovoljno energije kada preskače obroke,
ili osjeća vrtoglavicu, ne može se koncentrirati itd., onda je to
znak da preskakanje obroka nije idealno. S druge strane, ako
netko treba smršaviti i uravnotežiti težinu, može imati koristi
od preskakanja obroka ili protokola posta’.