Istraživači su rekli da kućanstva koja se ne pridržavaju odgovarajućeg temperaturnog raspona hladnjaka i zamrzivača često moraju baciti hranu prije očekivanog vremena jer se pokvarila...
Nedavna studija, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta RMIT
u Australiji, otkrila je da gotovo 20% kućanstava drži svoje
hladnjake na neprikladnoj temperaturi,
prenosi New
York Post. ‘Većina kućanstava okrivila je vlastito
ponašanje, kao što je pogrešno čitanje datuma upotrebe, prije
nego što su razmotrili da bi njihov hladnjak mogao biti krivac’,
rekla je dr. Bhavna Middha, glavna autorica studije, u
objavljivanju novog izvješća.
Iako istraživači preporučuju da se ohlađeni artikli drže
između 2°C i 7°C, 17% ljudi svoje hladnjake drži toplijima
ili hladnijima od te temperature. ‘Kada je hrana pretopla,
bakterije se prebrzo razmnožavaju’, objasnila je Middha, ‘Kada je
hrana prehladna, može se smrznuti ili zadobiti ‘ozebline’ u
zamrzivaču. Oba stanja dovode do kvarenja hrane’.
Istraživači su rekli da kućanstva koja se ne pridržavaju
odgovarajućeg temperaturnog raspona hladnjaka i zamrzivača često
moraju baciti hranu prije očekivanog vremena jer se pokvarila.
Stručnjaci su dodali da Australci godišnje bace
najmanje 140.300 tona mesa. Kako bi se borili protiv
količine bačene hrane u kućanstvima, istraživači su proučavali
temperature hladnjaka i zamrzivača u 56 domova.
Primijetili su nedosljedne temperature u hladnjacima. Neke su
police imale čak 10°C, dok su druge padale čak do 1°C. Međutim, u
kućanstvima s djecom često su se temperature mijenjale jer se
hladnjak otvarao i do 20 puta dnevno. ‘Istraživanje je
pokazalo da kućanstva nisu svjesna da njihovi hladnjaci mogu
uzrokovati brže kvarenje hrane, osobito ako je temperatura
hladnjaka viša od standardne’, dodala je Middha.
Čak je i hrana u zamrzivaču postala žrtva pogrešnih temperatura,
pri čemu je 43% zamrzivača testirano kao toplije ili hladnije od
predloženog raspona od -15°C do -20°C. Pogrešno postavljanje
temperatura također se može pripisati raznim izvorima koji dijele
nedosljedne brojke u vezi s najsigurnijim postupcima.
‘Mnoga kućanstva koja smo intervjuirali dala su proturječne
informacije o tome koliko dugo se hrana može držati u hladnjaku’,
rekla je Middha, ‘Mnogo ostataka i nekuhanog mesa je bačeno jer
možda nije sigurno za konzumiranje’. Zbog zabrinjavajućeg broja
kućanstava koja slijede netočne protokole za skladištenje hrane,
istraživači da žele da ljudi podignu svijest o sigurnosti hrane.