Svake godine stotine tisuća ljudi doživi bolest izazvanu hranom, više od sto tisuća ih je hospitalizirano, a preko tri tisuće njih premine od prehrambenih artikala...
Svi trebamo jesti, ali ono što kupujemo u supermarketu može nas
razboljeti ako nismo pažljivi. Svake godine stotine tisuća ljudi
doživi bolest izazvanu hranom, više od sto tisuća ih je
hospitalizirano, a preko tri tisuće njih premine od prehrambenih
artikala. Evo što stručnjaci za sigurnost hrane ne kupuju u
trgovinama i zašto biste trebali razmisliti o izbjegavanju ovih
proizvoda, prenosi Yahoo.
Narezano voće: Mnoštvo svježeg voća narezanog u supermarketu
nije siguran izbor prema Darinu Detwileru, predsjedavajućem
Programa sigurnosti hrane Nacionalnog udruženja za zdravlje
okoliša i autoru knjige “Sigurnost hrane: prošlost, sadašnjost i
predviđanja”. Iako je zgodno kupovati već narezano voće,
‘praktičnost ne bi trebala biti prioritet ispred zaštite nas i
naše obitelji’, rekao je.
Detwiler je objasnio da je vidio radnike u odjelu s proizvodima
kako čiste pod, ne peru ruke, zatim režu i pakiraju voće.
Objasnio je da radnici u supermarketima pripremaju hranu kao što
je svježe voće ‘tamo gdje nalazimo probleme s kontaminacijom,
unakrsnom kontaminacijom i produženim vremenom kada hrana više
nije sigurna, a patogeni rastu prije nego što je uopće kupimo’.
Jagdish Khubchandani, profesor javnog zdravlja na Sveučilištu New
Mexico State koji se specijalizirao za sigurnost hrane, dodao je
da ne postoji jednostavan način da se utvrdi jesu li ovi
proizvodi neprikladni za konzumaciju, na primjer, jesu li
pokvareni, ustajali ili fermentirani’, sve dok ih ne donesete
kući i otvorite pakiranja.
Gotova jela: Još jedno mjesto na kojem patogeni mogu rasti
je kuhana hrana gotova za konzumaciju u odjeljcima
samoposluživanja u supermarketima. Ova se hrana obično priprema u
supermarketu i namijenjena je za konzumaciju odmah iz posude.
Detwiler je objasnio da je teško pripremljenu toplu hranu držati
toplom, a hladnu hranu hladnom. Ta se hrana često skladišti u
‘opasnoj zoni’, odnosno između 5 i 60 stupnjeva. Kada je hrana u
‘opasnoj zoni’, bakterije se mogu brzo razvijati – pogotovo ako
je tamo dulje od dva sata.
Gotova hrana pripremljena u supermarketu također stvara rizik od
‘unakrsne kontaminacije prljavim rukama’ i izaziva zabrinutost za
alergene, rekao je Detwiler, ‘Ova situacija s ‘hibridnim’
maloprodajnim restoranom jedan je od onih praktičnih artikala
koji povećavaju prodaju, a istodobno povećavaju rizike povezane
sa značajnim propustima u sigurnosti hrane’.
Salata u vrećicama: Postoji ‘previše izbijanja i povlačenja
te nedostatak transparentnosti’ kada je u pitanju zelena salata u
vrećicama, rekao je Detwiler. Vidio je kako ‘trgovine mješovitom
robom pakiraju vlastitu mješavinu lisnatog povrća i nemaju pojma
koliko je glavica zelene salate u vrećici niti odakle dolaze’.
Zbog nekoliko izbijanja E. coli i listerije povezanih sa salatom
u vrećicama, Detwiler preporučuje da kupite cijelu glavicu salate
i sami je operete. ‘Zašto bismo i dalje, nakon svih ovih
incidenata, više samo otvarali vrećicu miješanog, gotovog za jelo
‘prethodno opranog’ lisnatog povrća?’, upitao je, ponovno
napomenuvši da praktičnost nikada ne bi trebala nadjačati
sigurnost hrane.
Većina delikatesnih proizvoda: Khubchandani također
izbjegava većinu artikala na pultu delikatesa, a Detwiler ‘nije
ljubitelj kupnje piletine ili mljevene junetine na pultu s
mesom’. Prema Detwileru, zaposlenici često znaju malo o
sigurnosti hrane, ne slijede pravilo ‘prvi ušao, prvi izašao’,
nemaju pojma odakle je proizvod došao, niti koliko je dugo tamo.
Khubchandani je dodao da zaposlenici koji pripremaju ovu hranu
mogu doći na posao bolesni, možda neće slijediti najbolju praksu
kada je u pitanju higijena i možda neće paziti na kontrolu
temperature u delikatesnoj kutiji. ‘Iako postoje propisi za
zaštitu robe na šalterima, problemi su rašireni i prilično
česti’, rekao je Khubchandani.
Detwiler je dodao da budući da potrošači obično ne mogu vidjeti
naziv robne marke na ambalaži mnogih artikala delikatesa, ne
postoji način da se utvrdi odakle je zapravo došao i povlačenje
ne bi bilo uspješno, jer ne bismo imali datume ili šifre serije
od proizvođača. Umjesto kupnje na šalteru delikatesa, Detwiler
preporučuje kupnju paketa s oznakom naziva tvrtke, datuma i
kodova serije te pripremu delikatesnih namirnica kod kuće.
Dinja: Godine 2011. dinja je bila izvor nacionalne epidemije
listerije koja je ubila najmanje 33 i razboljela 147 ljudi u
SAD-u. ‘Ovo je bila jedna od najsmrtonosnijih epidemija bolesti
izazvanih hranom u zemlji’, rekao je Detwiler. Dinja je posebno
sklona izazivanju bolesti koje se prenose hranom jer ima vanjski
dio koji se ne može adekvatno očistiti da ubije patogene, a pH
iznutra je na razini koja podržava brzi rast patogena. Kada
potrošači režu dinju nožem, bakterije na koži dinje zagađuju
unutrašnjost ploda i brzo rastu. Za one koji ne mogu odoljeti
dinji, Detwiler je rekao da ne spremaju ostatke jer više vremena
znači veći rast patogena. Svim potrošačima savjetuje da se klone
dinje koja se poslužuje u restoranima.