Iako gotovo dvije trećine ispitanika vjeruje u Boga, na vjerske obrede (na tjednoj bazi) ide tek 11 posto njih...
Veliko istraživanje o stanju društvene svijesti tijekom svibnja i
lipnja donosi zanimljive podatke o tome što o religiji i nekima
najkontroverznijih vjerskih dogmi misle hrvatski građani.
Terensko istraživanje za
RTL je provela agencija Promocija plus od 23.
svibnja do 15. lipnja. Uzorak je bio 1054 ispitanika u cijeloj
zemlji, a standardna greška je +/- 3 posto, uz razinu pouzdanosti
od 95 posto.
Iako dostupni podaci govore o tome da oko 90 posto populacije u
Hrvatskoj pripada nekoj vjeroispovijesti, prema ovom istraživanju
u Boga vjeruje 69 posto ispitanika uzevši da i u tome postoje
razlike.
Istraživanje govori da je čvrstih vjernika oko je 17 posto, 21
posto građana smatra da su religiozni, a najviše je onih koji
vjeruju u Boga, ali ne i u sva religijska pravila (30 posto). Oni
koji nisu religiozni najčešće se izjašnjavaju kao ateisti (6,6
posto), da su ravnodušni prema religiji (6,5 posto) i duhovnosti,
agnostika je 3,3 posto, a nesigurnih je 4 i pol posto.
Iako gotovo dvije trećine ispitanika vjeruje u Boga, na vjerske
obrede (na tjednoj bazi) ide tek 11 posto njih, a svakog dana 1,2
posto. Onih koji sudjeluju na blagdane nešto je više – takav je
svaki peti ispitanik (19 posto). Žene su religioznije od
muškaraca i to gotovo 73 posto naprema 65 posto, a među starijom
populacijom je više vjernika u odnosu na one koji su mlađe
životne dobi. Najmanje religioznih je zabilježeno među
najobrazovanijim (63,6 posto), dok je među najslabije
obrazovanima znatno više religioznih (84,5 posto). Najveća
koncentracija religioznih je u naseljima ispod 1000 stanovnika
(77,4 posto), a znatno niža u velikim urbanim središtima. Najviše
je religioznih u Sjevernoj Hrvatskoj (81,8 posto), a najmanje u
Sjevernojadranskoj regiji (53,3 posto). Pripadnici katoličke
konfesije su se izjasnili da su religiozni u 84,9 posto
slučajeva, pravoslavni u 33,4 posto, islamske 75,5 posto, dok su
ispitanici koji se izjašnjavaju da nisu pripadnici niti jedne
vjeroispovijesti religiozni u svega 0,4 posto slučajeva.
Utjecaj Katoličke crkve
Gotovo 40 posto ispitanika misli da utjecaj katoličke crkve
na društvo u Hrvatskoj nije dobar. Svaki treći ispitanik (29
posto) misli da je dobar, a trećina je onih koji se ni slažu ni
ne slažu (27,1 posto). Skoro polovica (49,4 posto) najviše
obrazovanih se ne slaže s tom tvrdnjom, a velika razina
koncentracije neslaganja zabilježena je u najvećim hrvatskim
gradovima (iznad 100.000 stanovnika), a regionalno u
Sjevernojadranskoj regiji i na području Zagreba. A da Katolička
crkva u Hrvatskoj ne treba imati utjecaj na politička zbivanja
misli 68 posto ispitanika, a da Crkva treba imati utjecaj misli
tek 16 posto. Mlađa populacija (oko 75 posto u dobnim skupinama
do 50 godina), obrazovanija (70,2 posto sa srednjom školom,
odnosno 76,1 posto s najvišim obrazovanjem), te najviše u
Sjevernojadranskoj regiji (84,7 posto) je okvirni profil
protivnika utjecaja Katoličke crkva. Slična razina protivljenja
iznošenja političkih stajališta od strane predstavnika vjerskih
zajednica na vjerskim obredima (66,8 posto protivnika).
Kontroverzne teme
Neke od tema o kojima se govorilo o istraživanju su žene
svećenice, seks prije braka i kontracepcija Sa zaređivanjem žena
slaže se gotovo polovica ispitanika (45,2 posto) dok se tome
protivi otprilike svaki četvrti ispitanik (23,4 posto). Doduše,
svaki treći je neopredijeljen, nema stajalište o tome ili ga ne
želi reći (31,4 posto). Seks prije ili izvan braka je grijeh za 9
posto građana, a s time se ne slaže više od 70 posto građana.
Protiv tog vjerskog učenja su češće muškarci nego žene (gotovo 76
prema 67 posto). Kad je riječ o ovoj temi, vidi se razlika u
mišljenju po dobi. Čak 82,2 posto mlađih od 40 godina se ne slaže
s ovom vjerskom dogmom, a svega 51,2 posto među starijima od 70
godina. Najmanje protivnika ove vjerske dogme je među najslabije
obrazovanim (50,6 posto), a znatno veća koncentracija među
najobrazovanijima (76,4 posto). Građani iz urbanih središta većim
od 50.000 stanovnika češće su protiv ove vjerske dogme (više od
78 posto). Najveća koncentracija zabilježena je u
Sjevernojadranskoj regiji (77,5 posto) i na zagrebačkom području
(79,3 posto).
Kontracepcija
Korištenje kontracepcije grijehom smatra oko 8 posto građana.
Gledano po dobi, čak 85 posto mlađih od 30 godina se s time
nikako ne slažu. Veći protivnici takvog učenja o kontracepciji su
muškarci od žena (78,3 posto prema 75,2 posto), a među
najobrazovanijima 81,1 posto građana se ne slaže sa stajalištem
Katoličke crkve o kontracepciji. Građani koji žive u naseljima
većim od 20.000 stanovnika bilježe više od 84 posto koji se ne
slažu s takvim crkvenim učenjem o kontracepciji. Najveći
regionalni udio neslaganja s crkvenim učenjem o kontracepciji
bilježi se u zagrebačkoj regiji (84 posto), piše
RTL.
Krunica, horoskop, tarot
Čak od pola hrvatskih građana koristi neki predmet ili ponavlja
neki ritual tražeći pomoć ili utjehu, pokazalo je istraživanje.
Najučestaliji su sveti predmeti za zaštitu od zlih sila (kao što
su križ, krunica…) i to u gotovo 60 posto slučajeva. A na drugom
je mjestu – horoskop, ali s bitno nižim rezultatom (16,7 posto).
Slijede razni predmeti koji ljudima donose sreću (11,5 posto),
osobni rituali za sreću (8,3 posto), tarot (2,4 posto) i slično.
Vjerska uvjerenja važna su za odlučivanje o životu i poslu za
gotovo 2/3 građana (63,9 posto). Prema istraživanju, oni ih
koriste u odgoju djece (17,5 posto), životnim krizama (17,1
posto), intimnom životu (6,5 posto), ali i kad su u pitanju
poslovne odluke (4,3 posto). Zanimljivo, ima i onih koji koriste
vjerska uvjerenja kod izbora stranaka i kandidata, no taj je
postotak vrlo mali (1,6 posto).