Dopustite djeci da s vama kuhaju po zdravim receptima, pa će vjerojatnije kasnije umjesto brze hrane sami birati zdravije načine prehrane - kaže dijetetičarka...
Nova studija objavljena u časopisu Pediatric
Obesity Journal kaže da su tijekom pandemije
koronavirusa djeca jela više nezdrave prerađene hrane
nego prije, a zbog mjera i boravka u kućama dane su
provodila pasivno, bez nužne fizičke aktivnosti.
– Pandemija je utjecala na sve aspekte djetetova života;
aktivnost, spavanje, prehranu, vrijeme koje provode pred
ekranima i sl. – navode autori ove studije čiji je
najvažniji zaključak da su – u usporedbi s vremenom prije
pandemije – djeca danas manje aktivna, konzumiraju više nezdravih
grickalica i više vremena provode pred mobitelima, TV-om i
tabletima.
U drugom su istraživanju autori 2019. šest tjedana pratili
dječje navike nakon pandemije, a otkrili su da se mnogima
težina najviše povećavala tijekom ljetnih mjeseci, ali
i da su klinci i nakon početka online nastave u rujnu
zadržali nezdrave prehrambene navike.
Slični su rezultati dobiveni i u jednoj velikoj meta studiji u
kojoj su liječnici analizirali zdravstvene kartone više od 5,3
milijuna djece iz cijeloga svijeta. Ta je studija u kolovozu
2021. objavljena u Epic Health
Researchu, a otkrila je da je čak jedno dijete od troje
(33,8%) od početka pandemije koronavirusa povećalo svoju tjelesnu
težinu van granica normale.
Uz to, ta je studija pokazala i da
veću konzumaciju ultraprerađene hrane
među mlađom populacijom.
I premda pretilost i sjedilački način života mogu kod djece
i kasnije u životu uzrokovati brojne zdravstvene probleme,
nutricionisti i dijetetičari ističu da svaki
roditelj može svom djetetu pomoći
da stekne zdrave životne i
prehrambene navike.
– Dopustite im da s vama kuhaju po zdravim receptima,
tako će kasnije sami umjesto brze i junk hrane
vjerojatnije birati zdravije opcije – rekla je dijetetičarka
Mackenzie Burgess za Fox
News.
– Roditelji mogu pozitivno utjecati na prehrambene navike djeteta
i hvaleći ga svaki put kad ono samo posegne za nekom od
zdravih namirnica; poput voća, povrća, humusa, maslaca
od kikirikija i preljeva na bazi rajčice i jogurta – dodala
je stručnjakinja.