Napominju da danas najmanje 9 posto radnika ima predugo radno vrijeme.
Istraživanje koje su proveli WHO i
Međunarodna organizacija rada u 194 zemlje pokazalo je da postoji
poveznica između preuranjene smrti i predugog radnog
vremena.
Kako su objavili u časopisu Environment
International, 2016. godine od moždanog udara i srčanih
oboljenja, povezanih s predugim radnim vremenom, umrlo je
čak 745 000 osoba – gotovo 30 posto više nego 2000.
godine.
Većina žrtava su, kako pokazuju rezultati, muškarci u srednjim i
starijim godinama i to iz Kine, Japana i Australije.
Osobe koje tjedno rade 55 ili više sati imaju 35 posto
veći rizik od moždanog udara i 17 posto veći rizik od bolesti
srca, za razliku od onih čiji radni tjedan ima od 35 do 40 sati.
Također, doživljavaju burn out, a susreću se i s
depresijom, anksioznošću i stresom.
U istraživanju su se gledali podaci od 2000. do 2016., pa je tako
isključen period pandemije koronavirusa, ali znanstvenici
sumnjaju da bi rad od kuće mogao čak i povećati taj rizik.
‘Pandemija je ubrzala negativan razvoj događaja, što bi moglo
potaknuti i trend produljenja radnog vremena’, javljaju iz WHO-a
i napominju da danas najmanje 9 posto radnika ima predugo radno
vrijeme.
Smanjenje broja radnih sati korisno je, osim za radnike, i za
poslodavce jer su djelatnici znatno produktivniji i efikasniji
kada rade kraće, odnosno kada nema predugog ostajanja na poslu.