Djeca ne vole jesti za stolom koji od malih nogu predstavlja 'svojevrsni problem'.
Kakva je atmosfera za stolom u vašoj obitelji? Prakticirate
li uopće jedenje za stolom?Koliko često to radite? Imate li
običaj obiteljskih ručkova, druženja, igranja za stolom,
razgovora?
Kada bismo se vratili na stare tradicije i spominjali stol za
blagovanje tada bismo točno znali čemu je on služio – da okuplja
i povezuje članove obitelji te za druženje.
Stol je u povijesti služio da se obitelj nađe nekoliko puta na
dan, sastane, dogovora o planovima, razmjenjuje ideje, druži,
smije, raspravlja te da se zajednički donose ideje i
planovi.
Vrijeme okupljanja je bilo nekoliko puta na dan, ali jednom
dnevno pod obavezno. Kada su se donosile važne odluke ili se
raspravljalo o ključnim događajima za obitelj, sjedalo se za
stol.
Stol je bio svojevrsno sidro dobrog raspoloženja ili odlične
energije korisne čitavoj obitelji. Kad se sjedalo za stol, znalo
se da će doći do dogovora i da će zajedništvo pronaći rješenje.
Stolovi za blagovanje bili su veliki i u centru doma jer su i
obitelji bile veće. Prije nego li su postojali stolovi, istu
stvar je obitelj radila oko vatre, koja je bila centralna u domu.
Imala je istu namjeru – okupljanje, povezivanje, zajedništvo,
podrška, ljubav.
Što se dogodilo sa stolom i njegovom ulogom danas?
U današnje vrijeme je općenito stol za blagovanje izgubio smisao
svojeg postojanja. Neke obitelji ga čak ni nemaju, a neke nikad
ni ne koriste. Ulogu zajedništva i povezivanja je preuzeo TV pred
kojim se povremeno obitelj okuplja. No, tada više nisu usmjereni
jedni na druge nego više na TV ekran koji postaje kao dio
obitelji.
Ima nekih obitelji koji prakticiraju jedenje za stolom i
okupljanje obitelji te druženje no vrlo su rijetke. Većina
obitelji koristi stol za ukras u stanu, jede se pred ekranima i
vrlo se rijetko okuplja. U vrijeme kada se okupljaju, najčešće
jedni druge živciraju ili komentiraju koliko tko jede, kako jede
ili pak iznose probleme.
I dok se nekada pazilo na međusobno poštovanje članova obitelji i
na međusobno ophođenje te kulturu ponašanja. Danas svatko svakome
kaže u lice na vrlo grub način ono što želi reći ne pazeći na
način kojim će to reći. Uglavnom se svodi na vrijeđanje,
kritiziranje ili komentiranje. Tako stol u situacijama u kojima
se koristi poprima potpuno novu dimenziju. Usidreno je
raspravljanje, komentiranje ili svađanje. Kome je ugodno sjedati
za stol u kojem čim pomisliš na njega, sjetiš se da će opet netko
nekoga komentirati.
Najčešće se kritizira djecu i njihovo ponašanje za stolom. Ili
pak se roditelji međusobno raspravljaju ili pak svađaju. U takvoj
atmosferi nije ugodno jesti. Naše se tijelo grči i apetit
narušava (neki ne mogu uopće jesti a neki jedu bez reda jer im je
to jedina satisfakcija).
Djeca ne vole jesti za stolom koji od malih nogu predstavlja
‘svojevrsni problem’. Nije im ugodno niti žele. Radije biraju
ekrane bilo koje vrste nego mjesto za koje ih ne veže ugodna
atmosfera.
Većina nas ne razmišlja o tome no sve u svijetu je određena vrsta
energije. Tamo gdje nam je ugodno, idemo s veseljem. Dok mjesta
gdje nam nije ugodno, izbjegavamo u širokom luku.Upravo se to
dogodilo stolu za blagovanje. Sam naziv govori da on treba biti
blago našeg doma, no pretvorio se u nešto sasvim suprotno.
Ja pišem općenito i molim vas da se ne osjetite prozvanim ako sam
napisala nešto što ne vrijedi za vašu obitelj. Nije mi namjera da
vas uvrijedim nego da potaknem na razmišljanje.
Ako već radite kako treba, onda je vaš stol divno mjesto za kojim
se obitelj okuplja, a ako pak ne volite jesti za stolom,
promislite što se dogodilo i kakve ste energije stvarali svih
ovih godina pa se dogodilo to što se dogodilo.
Uvijek možete početi ispočetka. Promijeniti mjesto na kojem je
stol stajao, promijeniti stolnjak, staviti cvijeće, privikavati
obitelj da češće sjeda za stol, igrati društvene igre, postepeno
možda i jesti barem jedan zajednički obrok, više se smijati,
donijeti pravilo da za stolom nema vrijeđanja ni komentiranja,
samo stvaranja ugodne atmosfere a sve ostalo ćete nakon toga. Ili
pak jednostavno možete ne pričati i jesti u tišini, barem u
početku dok ne savladate osnove bontona i ponašanja za
stolom.
Ako zaista želite mijenjati odnose i trenutnu situaciju s kojom
niste zadovoljni, možete pronaći mnogo načina, možete doći osobno
pa ću vam na individualnim savjetovanjima pomoći ako nemate ideja
ni upornosti za promjenu na bolje.
Ima poremećaja prehrane koji imaju izvor čak i u tome kakva je
atmosfera za stolom. Ako je dijete odrastalo od malih nogu u
takvoj atmosferi, prirodno će imati težnju nesvjesnog jedenja ili
pretrpavanja hranom skriveno od svih. Ili je moguće da jedva
žvače i ne voli uopće jesti kada ga se gleda te odlazi jesti sam
u sobu.
Sve vam ovo pričam iz osobnog iskustva jer radim s djecom i
roditeljima koji imaju i ovakve probleme te sam uočila da je kod
većine obitelji atmosfera za stolom bila uglavnom nepodnošljiva
ili nimalo ugodna. Tako da je prirodno da nećemo željeti ići na
takva mjesta. Možda će vam sve ove informacije pomoći da
razmislite i promijenite neke sitnice u domu kako biste imali još
bolje odnose i ljepšu i ugodniju atmosferu.
Želim vam puno sreće, a ako zapne – tu sam!
Anita Vadas
tel. 098/564-290
mail: info@anitavadas.com
www.anitavadas.com
Edukacija j.d.o.o.