Svatko će za sebe odlučiti što želi koristiti, a što ne.
U iščekivanju ljeta i pravih ljetnih vrućina donosimo vam
nekoliko korisnih informacija o suncu i preparatima za
sunčanje.
Energija sunca je prijeko potrebna biljkama, ljudima i
životinjama baš kao što nam je potreban zrak i voda. Epifiza
žlijezda koju se naziva i našim trećim okom, odnosno središtem
duše, putem hipotalamusa prima informacije o svjetlosti te tako
utječe i regulira ritam našeg tijela.
Umjereno uživanje na suncu povećava otpornost našeg organizma na
upale i stres, te nam vraća snagu i uklanja depresiju. Sunce i
toplina za ljetnih dana ubrzavaju naš metabolizam, potiču rad
jetre i probavu te je ubrzano izbacivanje toksina iz našeg
tijela. Sunce vraća sreću u naš život. Doista punimo
baterije na suncu, upijamo energiju sunčevih zraka, a istovremeno
se odvija i složena sinteza vitamina D3 te niz drugih
metaboličkih reakcija.
Što je vitamin D3? Zašto nam je potreban?
Vitamin D pripada skupini vitamina koji su topivi u mastima. Malo
namirnica biljnog (vitamin D2-gljive i kvasci) i životinjskog
podrijetla obiluje ovim vitaminom i većinom su količine u
namirnicama zanemarivo male. Izuzev mesa lososa ili jetre
bakalara koji se smatraju najbogatijim izvorom vitamina D.
S obzirom da priroda ima svoj savršeni red i sklad ljudski
organizam ima mogućnost endogene sinteze ovog vitamina. Da bi ta
endogena sinteza bila dovoljna potrebno je pametno i zdravo
izlaganje suncu bez ogromnih zaštitnih faktora. Pod utjecajem UVB
zraka dolazi do sinteze vitamina D3 koji se zatim putem krvi
prenosi do jetre i bubrega gdje se događa i njegova aktivacija.
Kalcitriol 1,25(OH)2D3 je steroidni hormon odnosno aktivna
forma vitamina D.
Svojim djelovanjem održava odgovarajuću razinu kalcija i fosfata
u serumu omogućavajući tako normalnu mineralizaciju kostiju te
rast i razvoj koštanog tkiva i zubi. Osim toga utječe na
neuromišićne i imunološke funkcije te na smanjenje upalnih
procesa, modulira rast stanica i usporava proces prijevremenog
starenja. Igra veoma veliku preventivnu ulogu vezanu uz nastanak
osteoporoze, visokog krvnog tlaka, pojavu malignih oboljenja te
depresije.
Nedostatak vitamina D
Moderan, zapadnjački načina života, gdje većinu dana provodimo u
zatvorenim prostorima doveo je do pojave sve češćeg
nedostatak ovog prijeko potrebnog vitamina. Još jedna stvar
na koju svakako treba obratiti pozornost su i kreme za sunčanje,
pretjerano korištenje istih s faktorom većim od SPF8 također
blokira stvaranje vitamina D za čak 95%.
Naravno prekomjerno izlaganje sunčevim zrakama svakako nije
preporučljivo, ali barem15 do 20 minuta na dan i to nakon 17:00
nikome neće naškoditi. Nedostatak vitamina D3 može imati ozbiljne
posljedice na cijeli naš organizam. Neki od simptoma su kroničan
umor, apatija, bolesti srca, osteoporoza. Također zbog nedostatka
vitamina D može doći do poremećaja u lučenju inzulina i
pogoršanja dijabetesa. Nedostatak vitamina D kod djece može
izazvati pojavu rahitisa.
Zdravo sunčanje
Svakodnevno smo već godinama bombardiranim o štetnosti sunčevih
zraka te pojavi opeklina i raka kože. Čak imam osjećaj da
vlada masovna panika i strah od sunca i prirode. Svake godine je
sve veća i pojavnost alergija na sunce. Koliko smo izloženi
štetnim kemikalijama u kozmetičkim proizvodima koje svakodnevno
koristimo, te kemikalijama koje unosimo hranom nije ni čudno što
dolazi upravo do alergijskih reakcija kože u ljetnim mjesecima.
Koža je naš najveći organ i često zaboravljamo da sve što
stavljamo na kožu biva apsorbirano u naš organizam, a sve što
unosimo u naš organizam se također očituje i na koži.
No nepobitna činjenica da sunce može izazvati veliku štetu- može
doći do nastanka opeklina i na kraju krajeva do nastanka raka
kože te je potrebno “pametno” izlaganje suncu.
1. Prava priprema za sunce počinje prehranom
Ne postoji krema koja će sama odraditi sve, isto kao što ne
postoji magična pilula. Najvažnije je da hrana bude bogata
karotenoidima koji kožu pripremaju za sunce, te vitaminom C koji
je izvrstan antioksidans,štiti i obnavlja stanice našeg
organizma.
Osobno nisam zagovornik raznih kapsuliranih preparata, šumečih
tableta i sl nadomjestaka, grozno mi je vidjeti kako pojedinci
umjesto hrpe prefine hrane gutaju šaku tableta sve u cilju da
budu zdravi, a za obrok pojedu krišku masne pizze.
Više sam naklonjena prirodnom, al eto i to je jedna od
opcija. Kako priroda zna najbolji put tako je i logično da
upravo sada ima obilja namirnica koja nam pomažu u pripremi kože
za ljeto.
Popis namirnica: mrkva, breskva, marelica,repa, batat, rajčica,
paprika, crveni grejp, citrusi, bobičasto voće,lubenica, nar,
brokula, zeleno lisnato povrće, raž, zob, ječam, chia sjemenke,
sjemenke konoplje, riža, kakao, zeleni čaj, spirulina… I mnogo,
mnogo VODE.
2. Preparati za sunčanje
Police dućana, apoteka, facebook stranice, te novine prepune su
reklama najboljih preparata za sunčanje. Ovaj preparat je odličan
za ten, ovaj je na bazi minerala, onaj ima zaštitni faktor 50,
onaj drugi blokira sunce, pa onaj treći ima zlatne medalje i sve
moguće certifikate.
I što sad? U džungli preparata koji odabrati? Svake godine raste
pojavnost melanoma i to diljem svijeta, a istovremeno raste i
potrošnja upotrebe kemijskih preparata za sunčanje.
Nije li to malo čudno? O da to su podaci koje Vam čak i WHO može
potvrditi. Prema EWG-u, jednoj od najvećih neprofitinh
organizacija u SAD-u, čak 84 % preparata za sunčanje je štetno po
zdravlje.
Kemikalije prisutne u kremama za sunčanje štetne su i za prirodu
i sav biljni i životinjski svijet, onečišćuju mora i rijeke.
Prema članku iz časopisa Environmental Health Perspectives
(116[4]:441-447) kemikalije iz sredstava za sunčanje uništavaju
koralje i koraljne grebene.
Neki sastojci krema za sunčanje pridonose oslobađanju slobodnih
radikala i tako oštećuju stanice našeg organizma, neki od
sastojaka imaju hormonsko djelovanje te remete naš hormonalni
sustav i utječu na razvoj ljudskog fetus,mogu nadražiti kožu,
izazvati alergijske reakcije.
Kreme na bazi minerala također mogu biti štetne za ljudsko
zdravlje potrebno je obrati pažnju na nano-čestice, koje s
obzirom na svoju veličinu mogu prodrijeti u stanice te izazvati
oštećenja DNK-a.
S obzirom da živimo u svijetu prepunom mogućnosti, pa tako imamo
i pravo odabira. Svatko će za sebe odlučiti što želi koristiti, a
što ne. Ja sam odlučila da ne želim biti ovca i uzimati sa polica
ono što mi se servira kao “najbolje” već sam se vođena svojim
iskustvom i zdravim razumom okrenula prirodi.
Priroda nam nudi najrazličitija ulja i maslace čijom kombinacijom
se može postići sasvim dovoljan zaštitni faktor, a da pri tome
upijamo prijeko potrebne zrake sunca i sintetiziramo vitamin D.
Preparati za sunčanje na bazi hladno tještenih ulja, maslaca,
cink oksida i još pokojeg dodatka, fina hrana i umjereno uživanje
u suncu to je dobitna kombinacija čak i za one najosjetljivije.
Sunce bi trebalo izbjegavati u vremenu od 10 do 17 sati, ne znam
za Vas, ali meni je ionako u tom razdoblju najljepše u debelom
hladu.
Sunce je prijatelj našeg organizma i zdravlja, zato uživajte
umjereno u suncu i napunite baterije.
Recept:
Maslac za sunčanje
Ulje čileanske maline ½ šalice
¼ šalice kokosva ulja
¼ šalice karite maslaca
2 i ½ žlice pčelinjeg voska
2 žlice cinkovog oksida (NE-nano)
Sastojke stavite u posudu, posudu uronite u vodenu kupelj,
otopite sve sastojke i dodajte cink oksid. Cink oksid se neće
otopiti neka Vas to ne zabrinjava. Kad se svi sastojci otope
pomiješajte i ulijte u željenu ambalažu.