Svojom intenzivnom narančastom bojom bundeva razbija jesensko sivilo, a slatkastim, blago orašastim okusom obogaćuje jela...
Od jakog imuniteta do blistave kože i oštrog vida – za sve to
zaslužna je bundeva, junakinja iz bajki i jedan od ljepših
jesenskih ukrasa njiva i stolova.
Možda niste znali, no bundeva je u botaničkom smislu
voće. Najljekovitiji dio su njezine sjemenke. Bogate su
vitaminom K te magnezijem, kalcijem, cinkom, željezom i omega-3
masnim kiselinama. Osim što su zdrave, vrlo su i ukusne te su
odlična grickalica.
Sjemenke bundeve kao i bundevino, odnosno bučino ulje čuvaju
zdravlje prostate, snižavaju kolesterol i visok tlak te imaju
antikancerogeno i protuupalno djelovanje.
Meso bundeve ima jarku narančastu boju zahvaljujući beta
karotenu – biljnom pigmentu koje tijelo pretvara u antioksidans
vitamin A koji čuva imunitet, što je u vrijeme pored sezonu gripe
i prehlada vrlo bitno. Prehrana bogata namirnicama
koje sadrže beta karoten može smanjiti rizik
od raka i srčanih bolesti.
Osim beta karotena, meso bundeve obiluje vlaknima, drugim
antioksidansima te vitaminima C, B, E i K koji također jačaju
imunitet, čuvaju zdravlje očiju, kostiju i
kože. Zahvaljujući vlaknima i tome što su niskokalorične
bundeve su odlična namirnica za mršavljenje, probavu i održavanje
linije. Zrele za jelo su u jesen, a ako se dobro skladište možemo u njima uživati
cijelu zimu.
Za jelo su bolje one manje, sočnijeg mesa i slađe. Bundevu
možete kuhati u kipućoj vodi, dinstati, kuhati na pari, peći u
pećnici ili pripremiti u mikrovalnoj. Možete je pripremiti i na
slatko i na slano.
Bundeva je najzdravija ako je pripremite na ove načine: narežite
je na kriške i ispecite u pećnici, narežite je potom na kockice
pa dodajte u salate ili izblendajte u smoothie. Odlična je i
gusta juha od bundeve koja je nutritivno vrlo bogata, zasitna i
ukusna. Može biti predjelo i li večera. Volite li ljutu
hranu, u juhu dodajte malo kajenskog papra.