Evo jedne činjenice o kojoj treba promisliti - pri svakoj misli, a u danu ih 'protutnji' kroz našu glavu oko 60.000, mozak ispušta kemikalije koje utječu na raspoloženje. To se događa gotovo u svakom trenutku...
Pri svakoj tužnoj, neugodnoj ili beznandnoj pomisli, primjerice
poput ove: ‘Nikada neću dobiti posao koji želim’, mozak
ispusti kemikaliju zbog koje se osjećamo loše. Isto je i s
pozitivnim mislima. Svaki put kada pomislimo nešto lijepo,
osjetimo radost i nadu mozak oslobađa kemikalije
koje nas čine sretnima i zadovoljnima.
Čini se očitim da, ukoliko se želimo osjećati dobro, moramo
misliti dobro. No, većina nas nema kontrolu nad svojim
mislima. One se pojavljuju automatski, a njihov
sadržaj su najčešće brige. Te automatske, negativne misli
utječu na mozak i kradu nam sreću.
U eksperimentu koji je provela američka klinika Amen, a objavljen
je u knjizi Change youur Brain, Change your
Grades, praćene su aktivnosti mozga jedne žene
u dvije različite situacije – u jednoj dok je prakticirala
zahvalnost i u drugoj dok je bila zaokupljena negativnim
mislima.
Znanstvenici su je zamolili da zamisli situaciju koja je najviše
brine. Zamislila je da će ostati bez posla, postati
beskućnica i da će se njezin pas razboljeti. Magnetna
rezonanca pokazala je koliko se njezin mozak promijenio u
tom trenutku – u dvije važne regije u mozgu uočen je
zabrinjavajući pad aktivnosti.
Mali mozak kao da je stupio u štrajk, slikovito će autori studije
za Mbg portal. Riječ je o dijelu mozga koji je uključen
u motoriku i obradu informacija. Kada je ovo područje neaktivno,
ljudi su skloni nespretnosti – i tjelesno i misaono (ne mogu se
koncentrirati).
Uočene su i promjene u predjelu mozga koji utječe
na raspoloženje, pamćenje,
kontrolu temperature. Smanjena aktivnost ovog dijela
mozga povezana je s oblicima depresije, problemima s pamćenjem,
crnim mislima pa čak i nasiljem.
Što više dozvolimo negativnim mislila da se roje u našoj glavi to
ćemo biti anksiozniji, depresivniji i gnjevniji te povećati šanse
za probleme u poslu, vezi i ostalim segmentima života.
Prije svega, ne vjerujte svemu što vam poručuju
misli. Potom, obratite pažnju na misli, promotrite ih i
detektirajte one negativne. Kada god se osjećate tužno,
depresivno ili zabrinuto, zapišite tu misao i ‘popričajte’
s njom. Obraćanje misli oduzima joj snagu, savjetuje
psihijatar Daniel Amen za portal Mbg.