Zbog čega se u nekim dijetama zagovara pojačana konzumacija masnoća kada već desetljećima vlada mišljenje da masnoće ugrožavaju zdravlje?
U nutiricionizmu već dugo vlada mišljenje da unos previše
zasićenih masti u organizam povećava raznu kolesterola, a time i
rizik od srčanih i krvožilnih bolesti.
Ukoliko pratite trendove pa u svoju jutarnju kavu
dodajete žličicu kokosovog ulja, prilično smo sigurni da
unosite više od preporučene doze zasićenih masnoća (20 grama
dnevno za žene, a 30 za muškarce). Preporučena ukupna količina
masti je oko 60 grama na dan.
Zbog čega se onda u nekim dijetama zagovara pojačana konzumacija
masnoća (primjerice u ketogenoj i paleo prehrani)? Među
dijelom nutricinista postoji mišljenje da okidač za
kardiovaskularne bolesti nisu zasićene masnoće, nego upalni
procesi u tijelu zbog čega su masnoće dozvoljene, a šećer treba
izbaciti.
S druge strane, Lynne Garton, britanska
nutricionistica i dijetetičarka upozorava kako
su trendovi koji trenutno vladaju, a potiču pojačano
konzumiranje masnoća, opasni.
‘Nekoliko studija pokazalo je direktnu vezu između zasićenih
masti i srčanih bolesti’, kaže Garton za BBC te savjetuje da se
unos zasićenih masti reducira i umjesto njih počne konzumirati
više nezasićenih masnoća.
Garton svoju preporuku temelji na nekoliko znanstvenih
istraživanja. U jednoj studiji, kada je 5% kalorija iz zasićenih
masti zamijenjeno jednakim brojem kalorija iz polinezasićenih
masti (kao što su losos, suncokretovo ulje, orašasti plodovi i
sjemenke) ili mononezasićenih masti (kao što su masnoće iz
maslinovog i repičinog ulja), rizik smrtnosti smanjio se za 19
posto, odnosno 12 posto. Obje vrste dobrih zamjenskih
masnoća smanjile su rizik od srčanog udara.
No, kada su zasićene masti zamijenili šećeri (proizvodi sa
smanjenim udjelom masti) i rafinirani ugljikohidrati poput
bijelog brašana, rizik od srčanog udara ponovno se
povećao. Naime na javno zdravstvene kampanje za
smanjivanje unosa masnoća u organizam, reagirala je industrija
plasirajući na tržište cijelu paletu namirnica sa smanjenim
udjelom masti, ali povećanim udjelom šećera koji se pokazao
još opasnijim za zdravlje. Masnoće su u svakom slučaju bolje
od šećera, no s njima treba umjereno.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da su neke zasićene masne
kiseline poput stearinske, koja čini gotovo polovicu
zasićenih masti u tamnoj čokoladi manje štetne od drugih.
Stearinska masna kiselina ne podiže loš kolesterol u organizmu.
No s druge strane, čokolada sadrži i palimitinsku masnu kiselinu
koja utječe na povećanje kolesterola, stoga je ipak bolje
zadržati se na jednom redu čokolade, a ne pojesti cijelu.
Na koncu, najbolji savjet kojim se možemo voditi kada je u
pitanju prehrana i unos masnoća, je jesti raznoliko i
slušati organizam. Ne fokusirati se na kalorije, nego voditi
računa o nutritivnim vrijednostima namirnica.