Sindrom nemirnih nogu (Restless LegssSndrome – RLS) učestaliji je kod osoba starijih od 40 godina, no od njega pate i mlađi ljudi i djeca. Češći je kod žena, nego kod muškaraca. Sindrom nemirnih nogu može uvelike narušiti kvalitetu spavanja, a time i života, ako se ne liječi.
Simptomi sindroma nemirnih nogu
Simptomi su raznoliki i često teško opisivi – od žarenja, trzanja, peckanja, mravaca u nogama, neopisive potrebe za micanjem nogama i trzanje nogama, grčenje, bolovi u nogama.
Uzroci sindroma nemirnih nogu
Ovaj poremećaj 1944. opisao je Karl A. Ekomb te se naziva i Ekbomov sindrom. Do današnjeg dana uzrok mu nije otkriven, a zbog teško opisivih simptma često se pogrešno dijagnosticira.
Primarni ili idiopatski sindrom nemirnih nogu ima veze s disfunkcijom dopaminergičkog sustava, što objašnjava i vrijeme pojavljivanja RLS-a – pojačava se u večernjim satima i noću kada razina dopamina u tijelu opada.
Sekundarni sindrom nemirnih nogu javlja se u trudnoći te kod pomanjkanja željeza u krvi ili kod bolesti bubrega.
Postavljanje dijagnoze
Liječnik određuje dijagnozu nakon razgovora s pacijentom i na temelju kliničke slike. U određivanju dijagnoze koristi se standardizirani upitnik tzv. IRLSSG (International RLS Study Group) koji sadrži ova četiri pitanja:
1. Imate li, ili ponekad osjećate, ponavljajuće neugodne osjete ili senzacije u nogama dok sjedite ili liežite?
2. Imate li, ili ponekad osjećate, ponavljajuću potrebu za pomicanjem nogu dok sjedite ili ležite?
3. Pogoršavaju li se ovi simptomi (neugodne senzacije i potrebe za pomicanjem nogu) za vrijeme odmora (sjedenje, ležanej), a manje su izraženi ili ih uopće nema dok se krećete?
4. Pogoršavaju li se ovi simptomi uvečer i tijekom noći u odnosu na ujutro?
Odgovori na pitanja boduju se od 4 do deset. Najviše bodova, znači i najteži oblik sindroma. Kako bi se dijagnosticirao sindrom nemirnih nogu liječnik treba isključiti moguće vaskularne i bubrežne bolesti.
Liječenje sindroma nemirnih nogu
Ova bolest zasad nema lijeka, no neki lijekovi je mogu ublažiti. U liječenju se koriste agonisti dopamina te levodop i antiepileptici, ukoliko je riječ o težem poremećaju.
Osobe koje pate od slabijeg sindroma nemirnih nogu i ne trebaju lijekove, mogu si same pomoći na nekoliko načina:
– dizanjem kvalitete sna što uključuje odlazak na počinak u isto vrijeme i buđenje u isto vrijeme, uklanjanje elektronskih uređaja iz spavaće sobe, izbjegavanje kofeina u poslijepodnevnim satima i kasne večere
– preporučuje se i vježbanje joge jer kroz disanje i istezanje joga ublažava sindrom nemirnih nogu
– preporučuje se i masaža