Za bilo kakvu sadnju moramo pripremiti tlo jer o kvalitetoj pripremi ovisi i uspjeh našeg posla. U našim krajevima razlikujemo nekoliko vrsta – pjeskovito, glinasto i ilovasto tlo. Nisu sva tla jednako kvalitetna. Najpogodnije tlo za sadnju, tvrde agronomi, ilovasto je tlo i to ponajprije zbog svoje mrvičaste strukture. Pjeskovita tla su rahla, ali brzo gube vlagu, dok je najnepogodnije glinasto tlo. Ono je zimi jako ljepljivo, za toplijih dana grudasto i “teško”.
– Svaka kultura ima svoje zahtjeve koja valja uvažavati. Najvažnije je da se tlo za sadnju kvalitetno pripremi te prihranjuje tijekom vegetacije – ističe mr. agronomije Marina Antolović iz Vrtnog centra Viškovo. Nadalje ističe kako je dobro držati se plodoreda. To je jedna od najvažnijih mjera sprečavanja pojave različitih bolesti i nametnika. Ako se oni i pojave, najbolje je potražiti stručnu pomoć, a ne koristiti fungicide i insekticide na svoju ruku. Za sve koji tek otkrivaju čari rada na zemlji dobar je savjet odnijeti zemlju na analizu u jedan od hrvatskih laboratorija koje je provode. Ondje će stručnjaci, uzimajući sve relevantne faktore, najbolje procijeniti kako pomoći tlu. Cijena je analize od 100 do 750 kuna.
VOĆE
Voćke je najbolje saditi tijekom faze mirovanja jer ima povoljnije uvjete za ukorjenjivanje i razvoj korijena. Sadimo li u starom voćnjaku, najbolje je iskopati jamu duboku između 60 i 80 cm, promjera jedan metar. Podižemo li novi voćnjak, površinu najprije treba raskrčiti. Neravnine, depresije i izbočine valja izravnati kako bi se osiguralo otjecanje suvišne vode. Valja raskrčiti i kamenje. To je preduvjet za daljnju pripremu tla.
Novi voćnjak traži obavljanje i nekoliko zahtjevnih radnji, primjerice, od podrivanja, tanjuranja, gnojidbe, oranja, zatvaranja brazda do završnih priprema i razmjeravanja. Za te radove treba koristiti različite strojeve. Valja voditi brigu i o nagibu terena. Naime, ako ima nagib veći od 10 posto, potrebno je napraviti tzv. terasiranje voćnjaka. Ono će spriječiti eroziju zemlje i ispiranja potrebnih hranjivih tvari.
Novim zasadima voćaka važno je osigurati i dovoljno vode, posebno ako je vrijeme suho. Važno je voćke zaštititi od glodavaca koji vole grickati njihovo korijenje i koru. Voćar se mora pobrinuti da voćka bude zaštićena od korova. da ima dovoljno svjetla i prostora za razvoj. Za mladu voćku korisno će biti postaviti mlač, jer će čuvati vlagu, držati potrebnu temperaturu zemlje, popraviti strukturu zemlje i osigurati kvalitetnije plodove.
POVRĆE
Rajčica je jedna od najčešćih povrtnica u vrtovima. Zahtijeva temperature od 18 do 22 °C, mnogo svjetlosti i relativnu vlagu od oko 65 posto. Tlo za uzgoj mora biti rahlo, blago kisele reakcije pH 6,0-6,5. Vrijeme sadnje ovisi o regiji. Sadnja se obavlja u razmaku od 80 x 40 cm. Važna je prihrana tijekom vegetacije. U plodoredu rajčica kao prethodnu kulturu zahtijeva salatu, špinat, mladi luk, a nikako papriku, patlidžan i krumpir.
Paprika traži puno topline, idealne temperature su 22 – 25 °C. Najbolje uspijeva na humusnim rastresitim tlima pH reakcije od 6,0 do 6,8. Paprika iz tla iznosi velike količine dušika, fosfora i kalija te je kod pripreme tla potrebna pojačana gnojidba istim. Sadnja na otvorenom se obavlja kada prođe opasnost od mrazova. Razmak sadnje je 30 x 70 cm. Dobrodošli predusjevi su kulture iz porodice mahunarki
Za krastavce optimalne temperature za rast i razvoj su između 25-27 °C te zahtijevaju dosta vlage u tlu i zraku. Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim tlima neutralne ili blago kisele reakcije (pH 6,5). Također ih je potrebno prihranjivati i zalijevati ovisno o vremenskim prilikama. Plodored je svakako mjera koje se moramo držati, a krastavac je najbolja predkultura za rajčicu, kupus i papriku.