Prije nekoliko dana objavila sam na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica fotografije berbe i uroda japanske ili kaki jabuke. Navedena objava probudila je interes za uzgoj ovog neuobičajenog voća, pa sam odlučila danas podijeliti nekoliko savjeta vezano uz nabavu sadnica i vrijeme sadnje, formiranje uzgojnog oblika i rezidbu, te berbu i skladištenje plodova.
Plod japanske jabuke sadrži malo kalorija, a obiluje vitaminima B- kompleksa, vitaminom C i antioksidansima. Kaki je nezasluženo zapostavljeno voće zbog nepoznavanja pravog trenutka konzumacije. Kod većine sorata dozrijevanje plodova nastupa naknadno nakon berbe, a nedozrelo voće ima trpak, odbojan okus.
Optimalno vrijeme sadnje ovisi o “tipu” sadnice, a na tržištu se kaki može nabaviti kao sadnica golog korijena, balirana ili kontejnirana sadnica. Moja preporuka je da sadite isključivo kontejnirane sadnice i to u proljeće kada prođe opasnost od niskih temperatura, a u nastavku ću objasniti i zašto. Naime, u proizvodnji sadnica japanske jabuke kao podloge koriste se sjemenjaci Diospyros lotus koji je otporniji na sušu i Diospyros virginiana koji traži plodnija tla i tjera korjenove izdanke. Budući da je podloga iznikla iz sjemena korijen je vretenastog izgleda i ima jednu jaku žilu srčanicu te nekoliko manjih žila. Za sadnice kaki jabuke je uobičajeno da imaju loš primitak nakon sadnje. Zato prilikom kupnje izbjegavajte jeftinije sadnice golog korijena ili balirane sadnice kod kojih je korijen zamotan u vreću zajedno sa supstratom. Birajte isključivo kontejnirane sadnice kod kojih se vidi da je biljka rasla u posudi barem godinu dana (supstrat oko korijena je kompaktan i ne rasipa se tijekom transporta). Kontejnirane sadnice možete saditi tokom čitave godine uz uvijet da tlo nije smrznuto, dok se sadnice golog korijena i balirane sadnice moraju posaditi krajem jeseni ili početkom proljeća u razdoblju mirovanja vegetacije.
Kaki je listopadna voćna vrsta koja podnosi niže temperature uz uvijet da takav period ne traje predugo. Preporuča se prve dvije godine uzgoja zaštiti stablo sa agrotekstilom (tkanina za zaštitu biljaka od niskih temperatura) i nagrnuti sa lišćem ili slamom koja će zaštititi korijen i cijepljeno mjesto.
Za sadnju biramo sunčani položaj jer je razdoblje osučanosti vrlo bitno u jesenskom periodu za sazrijevanje plodova.
U prvim godinama nakon sadnje provodimo rezidbu na oblik. Najpovoljniji uzgojni oblik za kaki je vaza jer omogućuje dobru osvijetljenost svih dijelova krošnje, a može se formirati i kao popravljena piramida. Mladice koje koristimo za formiranje krošnje savijamo kako bi dobili što širi kut grananja, dok ostale odstranimo. Kaki ima lomljive grane, stoga rezidbom na oblik nastojimo povećati nosivost rodnih elemenata.
Za razumijevanje rezidbe na rod morate znati da kaki rodi na mladicama koje rastu iz jednogodišnjih izboja. Znači da su rodni pupovi mješoviti i nalaze se na jednogodišnjim izbojima koji ne smiju biti predugi kako se ne bi slomili pod teretom plodova. U razdoblju vegetacije otklanjaju se sve mladice koje rastu okomito ili u unutrašnjost krošnje kako bi se spriječilo zasjenjivanje.
Dvije do tri godine nakon sadnje možemo očekivati prve plodove. Cvatnja započinje krajem svibnja ili početkom lipnja i traje dva do tri tjedna. Cvjetovi kakija su uglavnom ženski, a plodovi se mogu razviti bez oprašivanja i oplodnje (partenokarpija). Partenokarpni plodovi nemaju sjemenku, dok plodovi nastali oprašivanjem imaju sjemenku iz koje se može uzgojiti podloga za proizvodnju sadnice japanske jabuke.
Prema načinu dozrijevanja razlikujemo sorte kod kojih plodovi moraju odstajati neko vrijeme nakon berbe kako bi bili užitni (sorta Kaki Tipo) i sorte kod koji se plodovi mogu jesti direktno sa stabla (sorta Vanigllia). U svakom slučaju berbu treba obaviti prije najave jačeg mraza. Berba je otežana jer je peteljka ploda vrlo kratka, čini se kao da je srasla sa granom. Ubrane plodove isklasiramo i skladištimo na hladnom i prozračnom mjestu. Kako bi ubrzali dozrijevanje ubranih plodova možemo ih staviti u vrećicu sa jabukom ili ostaviti par dana na sobnoj temperaturi. Plodove možemo duboko zamrznuti, te se na taj način mogu čuvati i do osam mjeseci.
Budući da je kaki relativno nova vrsta u uzgoju, trenutno nema bolesti i štetnika koji bi negativno djelovali na rast i rodnost. Odlučite li se za uzgoj ove izuzetne voćne vrste nećete požaliti.
I ne zaboravite da ostale savjete vezane uz uzgoj voća i povrća možete potražiti na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica.
