U posljednjih nekoliko dana dobila sam dosta upita vezano uz čuvanje plodova meksičkog krastavca tijekom zimskog perioda, a posebice kako sačuvati plod sve do trenutka sadnje. Stoga sam odlučila danas pisati o ovom neobičnom povrću koje se sve češće nalazi u ekstenzivnom uzgoju uz okućnicu. Osim toga osvrnut ću se u nekoliko rečenica i na meksički mini krastavac koji sam uzgojila po prvi put ove godine.
Čajot potječe iz središnje Amerike gdje se uzgaja kao višegodišnja biljka i može narasti više od 20 metara. Svi dijelovi biljke su jestivi i izuzetne nutritivne vrijednosti. Jede se sirov kao dodatak salatama ili kuhan odnosno pržen. Okus ploda je neutralan, pa se od njega mogu pripremati slatka i slana jela. Jedina mu je mana što se mora oprezno čistiti zbog bodlji, ali s vremenom se usavrši tehnika guljenja uz pomoć kuhinjske rukavice ili krpe.
Plod čajota je niskokalorična namirnica (19 kcal u 100grama), a konzistencijom i okusom podsjeća na tikvicu. Lišće čajota može se koristiti za pripremu čaja ili jela od špinata kao njegova zamjena.
U našem podneblju čajot se ponaša kao jednogodišnja biljka, te se može uzgajati samo u bezmraznom periodu. Možete očekivati da će narasti i do 5 metara i obavezno morate osigurati potporanj.
U mojem slučaju kao potporanj služe brajde koje su bile nekad armatura za vinovu lozu i mreža za krastavce. Jedna biljka može zametnuti i do 100 plodova što čini prinos od 40 kg po biljci, pa je vrlo važno osigurati dovoljno čvrst potporanj koji će izdržati navedenu masu.
Plodovi se beru u tehnološkoj zriobi, a težina ploda varira od 200-500 grama. Prilikom berbe treba biti oprezan zbog oštrih bodlji. Najbolje je rezati peteljku ploda sa škarama da ostane čim duža što nam kasnije olakšava manipulaciju sa plodovima. Plodovi se najbolje čuvaju na tamnom i hladnom mjestu (5°C).
Stavite ubrane plodove čajota u kartonske kutije koje imaju poklopac i mogu se dobro zatvoriti.
Čajot ima jedno neobično svojstvo, a to je da je sjemenka klije u plodu. Nije rijetkost da klijanje započne još kada se plod nalazi na biljci, tj. prije same berbe, a klijanje se redovito događa kod plodova koji nisu uskladišteni na tamnom mjestu. Navedenu pojavu moramo spriječiti, odnosno odgoditi posebno za one plodove koje želimo sačuvati za zasnivanje nasada u sljedećoj godini. Zbog toga se odabrani plodovi zamotaju u novinski papir i stave na suho i hladno mjesto (5°C-10°C), a sjemenka će proklijati tek početkom proljeća.
Plod sa potjeralom klicom sadi se kad prođe opasnost od mrazeva (druga polovica petog mjeseca). Poželjno je nekoliko dana prije sadnje krenuti sa privikavanjem na vanjske uvjete u zavjetrini i hladovini. Sadi se cijeli plod na način da jedan dio ostane na površini zajedno sa klicom. Poželjan razmak između biljaka je 2 m. Uspijeva na dubokim, propusnim tlima neutralne reakcije, bogatim humusom. Sretna okolnost je da za sad nema značajnijih štetočinja koje bi onemogućavale uspješan rast i razvoj, pa je uzgoj čajota potpuno ekološki.
Spomenula sam već na početku da sam ove godine po prvi put uzgojila i meksički mini krastavac. Isto kao i čajot potječe iz središnje Amerike u kojoj se uzgaja kao višegodišnja biljka, dok je kod nas uzgoj moguć jedino u bezmraznom razdoblju.
Sjeme je vrlo sitno, stoga uzgoj kreće sjetvom sjemena za proizvodnju presadnica koje se sade na stalno mjesto u drugoj polovici 5. mjeseca kada prođe opasnost od kasnog proljetnog mraza. Potrebno je osigurati potporanj (stupovi, mreža), a prvi plodovi se zameću u drugoj polovici 8. mjeseca, nakon čega biljka kontinuirano rodi sve dok se temperature ne spuste ispod 10 °C. Plodovi su vrlo atraktivni, izgledom podsjećaju na lubenicu. Mogu se konzumirati sirovi na salatu ili kiseliti kao krastavci “kornišoni”. Za sad nisu utvrđene bolesti ili štenici koji bi negativno utjecali na rast i plodonošenje, stoga je meksički mini krastavac idealna biljka za ekološki uzgoj.
I ne zaboravite da ostale savjete vezane uz uzgoj voća i povrća možete potražiti na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica.
