Prije nekoliko dana objavila sam na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica fotografije zrelih plodova nara koji su uzgojeni u Međimurju, točnije Donjoj Dubravi. Navedena objava izazvala je veliki interes i dosta upita vezano uz uzgoj, stoga sam odlučila danas pisati o ovom voću koje i nije baš uobičajeno za kontinentalni dio Hrvatske.
Uzgoj voća predstavlja izazov, posebno u čudljivoj godini kao što je ova na izmaku. Zato me posebno vesele zreli i ukusni plodovi nara iz vlastitog uzgoja.
Nar se intenzivno uzgaja na područjima gdje su ljeta vruća i suha, a zime blage. Zato ga nalazimo kako raste samoniklo odnosno u divljem stanju u područjima sredozemne klime. U prirodi spontano raste kao visoki grm ili nisko drvo, a u intenzivnom uzgoju preporuča se formiranje grmolike vaze sa niskim deblom i 4 do 5 pravilno raspoređenih osnovnih (skeletnih) grana. Prilikom formiranja uzgojnog oblika i rezidbe u fazi rodnosti morate imati na umu da je šipak izrazito heliofitna biljka (voli sunce), te će samo dobro osvijetljena krošnja zametnuti veći broj krupnih i dobro obojenih plodova.
Plodovi nara imaju debeli kožnati ovoj, a sjemenke unutar ploda nalaze se u crvenoj sočnoj ovojnici. Bogat je vitaminima B skupine, te mineralima kao što su fosfor, kalij, kalcij i željezo.
Šipak se uzgaja na vlastitom korijenu tako da tijekom proizvodnje sadnica nema cijepljenja. Sadnice šipka se uglavnom prodaju kontejnirane, što znači da je korijen dobro ukorijenjen u zemlji unutar posude i presađivanje na stalno mjesto može se odraditi tijekom cijele godine kada vremenske prilike dopuštaju radove na otvorenom bez straha da se sadnice neće primiti. Ukoliko se odlučite za sadnju šipka posadite ga u proljeće kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Do trenutka sadnje čuvajte kontejniranu sadnicu šipka u negrijanoj i dobro osvijetljenoj prostoriji. Šipak je samooplodan pa je dovoljno posaditi samo jednu sadnicu, ali urod će biti obilniji ako je prisutno više sorata koje cvatu istodobno. U prodaji je nekoliko sorata, a najpoznatije su: Sladun, Konjski zub, Zamorski, Slatki barski i Glavaš.
Mnogi stručnjaci nazivaju plodove nara “supervoćem” zbog snažnog antioksidativnog djelovanja. Pogodan je za ekološki uzgoj jer nema bolesti i štetnika koji bi ograničavali njegov rast i plodonošenje.
Za uspješan uzgoj nara na kontinentu ključan je odabir sadnog mjesta kako bismo u što većoj mjeri spriječili štete od smrzavanja. Naime, jedini ograničavajuči faktor uzgoja su niske temperature tijekom zimskog mirovanja, tako da temperature od ‐11°C do ‐15 °C nanose izvjesne štete, a do smrzavanja dolazi pri temperaturi od ‐20°C. Preporuča se nar posaditi uz zid na južnoj strani koji služi kao zaštita od sjevernog vjetra, a ujedno je i “akumulator” topline. U prvim godinama uzgoja obavezno zaštite stablo agrotekstilom, a donji dio debla obilno nagrnite otpalim lišćem od drugih voćaka ili slamom.
Nadam se da sam vas potaknula na uzgoj ovog korisnog voća čije stablo ima i ukrasnu vrijednost, stoga je nar poslastica kako za nepce tako i za oči.
Ostale savjete vezane uz uzgoj voća i povrća potražite na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica.