Produženo ljeto, odnosno razdoblje iznadprosječno toplog i suhog vremena pogodovalo je dozrijevanju plodova smokve na kontinentu. Iako je smokva tipičan predstavnik biljaka mediteranske klime, nalazimo je u ekstenzivnom uzgoju kao pojedinačna stabla u mnogim dvorištima i vrtovima kontinentalnog dijela Hrvatske.
Naime, stablo smokve može u fazi zimskog mirovanja podnijeti temperature do -15°C i preživjeti tijekom hladnih zimskih mjeseci. Ukoliko razdoblje većih hladnoća potraje nešto duže, može doći do smrzavanja nadzemnog dijela smokve, ali stablo se vrlo brzo regenerira u proljeće tjeranjem novih izboja iz debla i korijenova vrata.
Prilikom sadnje sadnice smokve vrlo je važan dobar odabir sadnog mjesta kako bismo u što većoj mjeri spriječili štete od smrzavanja. Preporuča se smokvu posaditi uz zid na južnoj strani koji služi kao zaštita od sjevernog vjetra, a ujedno je i “akumulator” topline.
Plodovi smokve sadrže puno šećera, prvenstveno fruktoze i glukoze. Smokve su također bogate mineralima kao što su kalij, kalcij, magnezij, natrij i cink. Plodovi smokve sadrže više kalija i kalcija od plodova jabuka, stoga ih smatramo izuzetno hranjivim voćem. Pored šećera i minerala u njihov sastav ulaze još i fitosteroli, sirova vlakna, antocianin, biofenoli i flavonoidi.
S obzirom na broj berbi tijekom godine sorte smokava dijelimo na jednorodne i dvorodne. Stoga razlikujemo i dvije vrste cvatova, a to su proljetni i ljetni. Kod jednorodnih sorata proljetni cvatovi otpadaju, a plodovi se razvijaju iz ljetnih cvatova koji su smješteni u pazušcu lista mladice. Neke od sorata koje rode jednom u godini su: Zamorčica, Crnica, Zelenka, Zimica, Bružetka bijela i crna. Kod dvorodnih sorata plodovi se razvijaju iz proljetnih cvatova koji se nalaze na vršnim dijelovima jednogodišnjih izboja i iz ljetnih cvatova, što znači da sa istog stabla imamo dvije berbe godišnje. Dvorodne sorte smokava su: Bjelica, Petrovača bijela i crna, Matalon crni i smeđi, Grčka crna. Za većinu sorata koje se nalaze u uzgoju svojstven je partenokarpni razvoj plodova, pa se zametanje i razvoj plodova odvija bez oplodnje, a cvjetovi smokve nalaze se u zatvorenim cvatima koje nazivamo sikonij.
Za uspješan uzgoj smokava na kontinetu presudan je odabir sadnog mjesta. U prvim godinama uzgoja preporuča se još i dodatna zaštita tijekom zimskih mjeseci agrotekstilom i prirodnim materijalima kao što su kukuruzovina, slama i listinac.
Onaj tko uzgaja smokve s pravom može reći ‘Moj vrt, moj mali raj’!
