Kasno ljeto rezervirano je za dozrijevanje neobičnih plodova biljke koju nazivamo andska ili peruanska jagoda. Prva riječ iz naziva sugerira porijeklo, a to je Južna Amerika. O njezinim hranidbenim vrijednostima znali su već i drevni moreplovci koji su na svoja putovanja nosili plodove andske jagode koje bi konzumirali tijekom putovanja i na taj način spriječili pojavu skorbuta zbog nedostatka vitamina C. Iako se pomorskim putem proširila diljem svijeta, vrlo rijetko je nalazimo u intenzivnom uzgoju.
Zreli plodovi andske jagode sami otpadaju sa biljke. Čaška koja omotava zreli plod je suha i svijetlosmeđe boje.
Druga riječ iz naziva biljke sugerira da se radi o voću, međutim andska jagoda potječe iz porodice pomoćnica (lat. Solanacea) iz koje nam dolaze krumpir, rajčica, paprika, patlidžan i pepino što znači da je andska jagoda ustvari povrće. Iako se uvriježio naziv andska jagoda, neki je još nazivaju i andski (peruanski) mjehurac zbog toga što je plod obavijen čaškom koja podsjeća na mjehurić.
Andska jagoda donosi plodove na dugim postranim izbojima. Plodovi dozrijevaju postepeno, a prvi zreli plodovi očekuju se krajem srpnja i početkom kolovoza.
Prema morfološkim i biološkim svojstvima andska jagoda je vrlo slična rajčici. Stabljika naraste do visine od 1 metar, te je djelomično polegnuta zbog postranih izboja na kojima nosi obilje plodova. Andska jagoda je osjetljiva na niske temperature i uzgaja se samo u bezmraznom periodu. Preporuča se uzgoj iz presadnica, a sadnju na otvoreno treba obaviti kada prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Jednom kada krenete ciljano uzgajati andsku jagodu ona će se s vremenom sama prošiti i nicati iz sjemena u kasno proljeće, tako da više ne morate voditi brigu o sjetvi i sadnji.
Plod andske jagode je okrugla boba žutozelene boje. Jedan plod može imati i do 200 sitnih sjemenki što predstavlja velik potencijal za daljnje razmnožavanje. Zreli plodovi imaju ugodan slatko kiseli okus, a mogu se čuvati i po nekoliko tjedana u adekvatnim uvjetima.
Plod andske jagode konzumira se uglavnom u svježem stanju, a kako u svom sastavu sadrži obilje vitamina (vitamin A i C, te vitamine B skupine) možemo ga svrstati u kategoriju “supernamirnice”. Još je jedna sretna okolnost vezana uz uzgoj, a to je da za sad nema značajnijih štetočinja koje bi onemogućavale uspješan rast i razvoj andske jagode, stoga je riječ o biljci koja je izuzetno pogodna za ekološki uzgoj.
