Rođeni su devedesetih, odrastali u tehnološki naprednom vremenu, njihova su svakodnevica gadgeti i online svijet, ali i ekonomske krize, izostanak izvjesnosti i materijalne sigurnosti. Oni su takozvana milenijska generacija (ili generacija Y) koja je ovih dana tema svjetskih medija jer je rad američkih znanstvenika iznjedrio još jednu karakteristiku ‘milenijalaca’ – manje se seksaju od svih prijašnjih generacija.
Hrvatska nema istraživanja
Podatak je to iz istraživanja, inače objavljenog u Archives of Sexual Behaviour, na uzorku od gotovo 27 tisuća ispitanika starih od 20 do 24 godine kojih 15 posto nema seksualnog partnera. U šezdesetima je takvih bilo samo šest posto, što je dovelo do zaključka i zvučnih naslova u stranim medijima poput onog u britanskom Guardianu ‘Manje seksa, molim – mi smo milenijalci’.
Gotovo istodobno nadovezala se na to još i obavijest švedskog Ministarstva zdravlja da pokreće opsežno istraživanje seksualnih navika nacije. Tamošnji je tabloid Aftonbladet, naime, još prije objavio anketu koja je pokazala da u toj liberalnoj zemlji seks sve manje postaje praksa.
Sve skupa bilo je dovoljno za spomenutu najavu iz njihova Ministarstva zdravlja odakle su, kako piše CBC, najavili opsežno istraživanje seksualnih navika kako bi imali smjernice za politiku povezanu sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem napominjući da seksualni odnosi snažno utječu na zdravlje ljudi.
I upravo potonja tvrdnja univerzalno je pravilo oko kojeg nema dvojbe ma u kojem dijelu svijeta i neovisno o različitim kulturama, stavovima, vrijednostima kad je u pitanju spolnost. Kod nas se o seksu i danas nerado govori, a u javnosti se o seksualnim navikama počelo pričati, pisati i govoriti tek desetljeće unazad, a prije se na takve teme gledalo kao na rubni sadržaj.
No, koliko god zatvarali oči, struka odavno poručuje da seksualni problemi utječu na sve sfere života pojedinca odnosno braka ili veze. I tim više je američka vijest o smanjenoj seksualnosti mladih generacija važan signal, posebice jer se milenijalce smatra tehnološkom generacijom koja svakodnevno koristi društvene mreže i razne servise za upoznavanje i neobavezne veze.
Ipak, pokazalo se da usputni seks i nije karakteristika te generacije. Bar ne u Americi, da budemo točniji. Isto je istraživanje pokazalo stalno povećanje seksualne apstinencije od šezdesetih nadalje, što su još prije objavljivale i pojedine europske zemlje, no ne i Hrvatska jer istraživanja seksualnih navika kod nas jednostavno nisu rađena. Tako da ne možemo uspoređivati podatke kako je u nas bilo nekad a kako je sad. Napominje to i profesor Aleksandar Štulhofer sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta koji je i suautor jednog od radova u suradnji sa slovenskim kolegama upravo na temu istraživanja seksualnosti mladih u Hrvatskoj i Sloveniji od 1971. do 2008. godine.
U tom radu stoji kako 1971. godine, kada je u Hrvatskoj rađeno prvo istraživanje o seksualnom ponašanju mladih, i to kako bi se umirila javnost, socijalistička omladina nije bila pod utjecajem dekadentnog Zapada. Tada se na uzorku zagrebačkih srednjoškolaca došlo do podatka da je 16 posto učenica i 30 posto učenika seksualno iskusno. Njih 80 posto tada je, primjerice, neprihvatljivim smatralo homoseksualnost, a trećina ženskih ispitanika nije mogla ili znala odgovoriti na pitanje o masturbaciji.
Istraživanja 80-ih bila su orijentirana na smanjivanje broja pobačaja, ali ubrzo i na seksualno zdravlje zbog pojave side i prvog slučaja zaraze u nas. Potkraj tog desetljeća istraživanje među srednjoškolcima pokazalo je bitnu razliku – u prosjeku je, među oba spola, seksualno aktivno bilo njih 60 posto. A nakon novog milenija istraživanje profesora Štulhofera na više od tisuću ispitanika u dobi od 18 do 24 godine, što je sličan uzorak američkom istraživanju s početka priče, pokazalo je da je seksualno aktivno više od 80 posto ispitanika kod oba spola.
Sve to ide u prilog tezi da su generacije u Hrvatskoj zapravo seksualno sve više aktivne, što se ipak ne može decidirano zaključiti zbog spomenute činjenice da u nas nisu rađena konkretna i opsežna istraživanja o seksualnim navikama.
Ekonomija i manjak seksa
– Rekao bih da je to američka priča koja ne mora vrijediti za druge, jer ne zaboravimo da su šezdesete godine, s kojima oni uspoređuju milenijalce, ondje bile vrijeme slobodne ljubavi. U Europi to nije bilo tako prisutno kao u Americi. Britanski radovi, naime, pokazuju da na cijelom Otoku nema povećanja broja onih koji apstiniraju – pojašnjava dr. Goran Arbanas, psihijatar i seksualni terapeut.
Inozemni stručnjaci, analizirajući rezultate američkog istraživanja, kao moguće uzroke manjoj seksualnoj aktivnosti mladih spominju laku dostupnost pornografije, dominaciju videoigara i interneta uz koje mladi provode puno vremena, ali s druge strane i seksualnu osviještenost te odgovornost.
Mladi danas biraju s kim će se upustiti u seksualne odnose, argument je na pozitivnoj strani analize podataka tog istraživanja. Ipak, više ih je na onoj drugoj, pa mnogi stručnjaci izjavljuju i kako u seksualnoj nezainteresiranosti svoje prste ima i ekonomska neizvjesnost. Milenijalci su generacija koja proživljava ekonomske krize, suočava se s teškim i neizvjesnim materijalnim uvjetima, nema mogućnost osamostaljivanja itd.
Sve nabrojeno navodi i Nataša Barolin Belić, gestalt psihoterapeutkinja i seksualna terapeutkinja, koja prvenstveno poručuje da se na temelju jedne studije ne može donijeti opći zaljučak.
– Jedino je sigurno da se u današnje vrijeme mladim ljudima nudi puno više sadržaja nego prijašnjim generacijama. Nekada, u vrijeme redukcija struje, sjetimo se, rađalo se puno više djece. Stoga bih na temelju ovih podataka zaključila samo da mladi ljudi danas žive drukčije, a ne da im je smanjena seksualna želja – pojašnjava Barolin Belić ističući kako se mora uzeti u obzir da je ovo američki rad i da vrijedi samo za zapadni svijet.
A u tom su zapadnom svijetu ubrzan tempo života i povećane egzistencijalne brige činjenice koje, kako kaže ta terapeutkinja, sigurno smanjuju seksualnu želju svima, neovisno o dobi.