U prošlom članku pisala sam o značenju cijepljenja, voćnim podlogama i plemkama, te različitim tehnikama cijepljenja. Sada je došlo vrijeme da teoriju primjenimo i u praksi! U današnjem članku pokušat ću sa što više fotografija objasniti postupak cijepljenja okulacijom u obliku slova “T” kako bi se mogli i sami okušati u provedbi navedene tehnike. Za primjer sam koristila jednogodišnji sjemenjak breskve koji je niknuo na vrtnoj gredici, a pocijepila sam ga ranom sortom breskve koja raste u obližnjem dvorištu.
Za početak vam je potrebna kvalitetna cjepljarska oprema, naravno uz dobru volju i biljni repromaterijal pogodan za cijepljenje.
Cjepljarski nož i gumice.
Osnovu cjepljarske opreme čini specijalan cjepljarski nož koji može biti izrađen u nekoliko izvedbi. Najvažnije je da je oštrica napravljena od kvalitetnog čelika i da se redovitim brušenjem zadržava oštrina noža. Na nožu se nalazi i jezičac koji služi za odizanje kore. Ukoliko nemate cjepljarske gumice, kao pribor za vezanje mogu vam poslužiti materijali koje nalazimo u gotovo svakom kućanstvu (rafija, strech folija, krep traka). Preporuča se na mjestima jačeg reza koristiti cjepljarski vosak kao zaštitu od isušivanja.
Osnovni uvjet za cijepljenje podloga okulacijom u obliku slova “T” je taj da su one “u soku”. To znači da se kora podloge lako odvaja od drveta, te da se plemka lako umeće pod koru. Ukoliko podloga ima puno mladog lišća svijetlo zelene boje sigurno će biti pogodna za cijepljenje. A ako je podloga pretanka i nije u soku još uvijek imate vremena potaknuti kolanje sokova redovitim zalijevanjem u iduća 2 do 3 tjedna.
Podloga za okulaciju mora biti debljine barem 10-12 mm što predstavlja debljinu olovke. Prije samog cijepljenja obriše se suhom pamučnom krpom i poskida se lišće ili potjerali izboji do visine cca. 30 centimetara.
Kako i sam naziv tehnike cijepljenja govori, na podlozi se napravi urez u obliku slova “T”. Prvo se izvodi vodoravan rez, a zatim po njegovoj sredini okomiti. Kora se lagano odigne od drva, a pri tome se poslužite sa jezičcom koji se nalazi u izvedbi većine cjepljarskih noževa.
Urez na podlozi u obliku slova “T” i odignuta kora od drveta u koju se umeće pup.
Voćnu plemku u okulaciji čini samo jedan pup (oko) koji se umeće pod koru podloge. Umetnuti pup ne smije potjerati do proljeća sljedeće godine, stoga se ovaj način cijepljenja zove još i “okulacija na spavajući pup”. Pupovi se uzimaju sa izboja približno iste debljine kao što je podloga. Nakon što odrežemo izboj sa voćke koju želimo umnožiti trebali bi čim prije odstraniti lisne plojke sa dijelom peteljke kako nam izboj ne bi dehidrirao. Jednom odrezani izboj može se sačuvati na hladnom mjestu maksimalno do 3 dana, no samo ako je odstranjeno svo lišće i ako je zamotan u vlažnu krpu.
Skidanje plemke sa izboja breskve. Voćnu plemku čini jedan pup sa komadom kore, tankim slojem drva i peteljkom.
Peteljka nam služi kao pomoć prilikom umetanja plemke pod koru. Nakon umetanja slobodno odrežete višak kore na mjestu vodoravnog reza. Peteljka nam može poslužiti i kao kontrola primitka nakon 2 do 3 tjedna od cijepljenja. Ako peteljka otpadne sama ili na lagan dodir prstom, pup se primio.
Umetnuta plemka i podloga čvrsto se povežu cjepljarskom gumicom, a možete se poslužiti i rafijom. Funkcija veziva je da osigura čvrst kontakt podloge i plemke, odnosno da se onemogući ispadanje plemke.
Za okulaciju imate vremena još do kraja kolovoza, ali optimalno bi bilo pocijepiti u prvoj dekadi kako bi u slučaju neprimitka mogli odraditi podokulaciju (ponovljeni postupak cijepljena).
U sljedećem članku prikazati ću tehniku čip-okulacije (chip-budding) koja se primjenjuje u komercijalnoj rasadničarskoj proizvodnji, kao i slučajevima kada su podloge lošije kakvoće. Do tada pratite objave na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica i uživajte u blagodatima plodova ljeta:)