Voćkarica&Vrtlarica: Počela je sezona krastavaca!

Dočekali smo toplije dane sa obiljem sunca i povremenim ljetnim pljuskovima. Vruće i sparno vrijeme možda donosi brojne poteškoće meteoropatima, međutim u takvim uvjetima biljke koje potječu iz tropskih krajeva vrlo intenzivno rastu i zameću obilje plodova. Nezaobilazan predstavnik biljaka tropske klime koji se redovito uzgaja u našim vrtovima je krastavac.

Budući da se u ponudi trgovačkih lanaca tijekom cijele godine nalazi raznovrsno svježe povrće i voće, s vremenom smo prestali voditi računa o sezonskom karakteru namirnica. Međutim, prehrana koja prati sezonsku dinamiku dozrijevanja plodova najviše doprinosi očuvanju zdravlja i vitalnosti organizma, tako da su niskokalorični krastavci idealna namirnica za ove vruće ljetne dane.


Uzgoj krastavaca salatara u plasteniku pokazao se kao pun pogodak!!! Prvi plodovi dospijeli su za berbu već sredinom mjeseca lipnja, a danas sam ubrala 20-tak plodova 🙂

Krastavci se uglavnom koriste svježi za pripremu različitih salata, ali zbog sastojka kukurbitacina mogu uzrokovati grčeve i poteškoće u probavi. Preporuka nutricionista je da se krastavci ne gule, već da se narežu vrlo tanko i začine samo sa vrhnjem ili jogurtom. Uz prehrambenu vrijednost, krastavci su cijenjena namirnica zbog ljekovitih svojstava. Naime, odavno je poznato diuretičko djelovanje krastavaca, ali i hidratizirajuće i blagotvorno djelovanje na kožu, pa se često koriste i kao kozmetičko sredstvo.


Plod krastavca salatara u tehnološkoj zriobi ima sasvim mekane i sočne sjemenke, a boja kore je tamnozelena. U fiziološkoj zriobi plodovi mogu biti svijetlo žute ili bijele boje. U takvom potpuno zrelom plodu nalaze se sjemenke sposobne za klijanje i stvaranje nove biljke.

Prema načinu upotrebe plodova razlikujemo dva osnovna tipa krastavca, a to su salatni krastavci i konzervni krastavci.

Salatni krastavci koriste se za upotrebu u svježem stanju, a plodovi se berbu kada dosegnu dužinu od 15 do 25 cm. Ukoliko ih uzgajamo za vlastite potrebe trenutak berbe ovisit će prvenstveno o našim preferencijama i načinu pripreme. Može se desititi da nam poneki plod promakne i preraste željenu veličinu, ali prvom prilikom moramo ga otkinuti sa biljke jer se biljci dostupna hranjiva troše na dozrijevanje najstarijeg ploda (fiziološka zrelost).


Kornišni se moraju brati svaki dan kako ne bi prerasli željenu veličinu. Ubrani plodovi mogu se čuvati na hladnom mjestu do trenutka konzerviranja najviše 3 dana.

Za konzervne krastavce koristimo još i naziv “kornišoni”. Beru se sasvim mladi plodovi, dužine 3-6 cm i spremaju se za potrošnju u zimskim mjesecima. Za njih vrijedi isto pravilo kao i za salatne krastavce, a to je da se plodovi koji su prerasli željenu veličinu moraju obavezno otkinuti sa biljke kako ne bi zaustavili zametanje novih plodova. Nešto veće plodove možemo prirodno ukiseliti na suncu koristeći samo sol, vodu, kopar i ostale začine po želji, ali moraju se potrošiti tijekom sezone.

Suvremeni uzgoj krastavca nezamisliv je bez armature, odnosno stupova i mreže, te sustava navodnjavanja kap po kap.


Stabljika krastavca je vriježa koja može narasti do 10 metara, a iz pazušca listova dodatno se grana u sekundarne, tercijarne, odnosno grane viših redova. Na vrhuncu vegetacije kada imamo veliku lisnu površinu i obilje plodova može se desiti da armatura popusti posebno za vrijeme obilnijih kiša. Zato se stupovi postavljaju na relativno mali razmak od 1,5-2 metra, a mreža bi trebala biti visine barem 150 cm.

U odnosu na klasičan uzgoj krastavaca na tlu, manja je mogućnost za razvoj plamenjače koja skraćuje životni vijek biljke, a samim time i sezonu berbe. Osim plamenjače može se pojaviti i pepelnica, ali ona je češća kod uzgoja u zatvorenom prostoru. Uzgojem krastavaca na mreži osigurat ćemo bolju prozračnost nasada i kraće zadržavanje vlage na lišću, što će direktno utjecati na manju mogućnost pojave bolesti.

Uživajte u sezoni krastavaca, bilo da ih jedete na salatu, kiselite ili stavljajte na lice!

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije