Iza nas je jako tužan tjedan za sve one koji se bave i žive od poljoprivredne proizvodnje. Mraz je mjestimice uništio ovogodišnji urod voća, vinove loze, ali i uzrokovao štete na jednogodišnjim kulturama kako što su krumpir, grah, paprika i rajčica. S obzirom na mikroklimatske uvjete mješoviti voćnjaci koji se nalaze uz okućnicu ostali su pošteđeni ili su pretrpjeli manje štete. Na biljkama kod kojih nije došlo do potpunog odumiranja biljnih organa preporučuje se primjena bioloških hranjiva s naglašenim sadržajem aminokiselina koji ublažuju posljedice stresa i ubrzavaju oporavak. Međutim, kod potpunog smrzavanja folijarna primjena neće pomoći jer su listovi odumrli i moramo koristiti pripravke koje će biljka usvojitit putem korijenovog sustava kao npr. organsko gnojivo iz leonardita.
Mladi izboji kivija su vrlo osjetljivi na hladnoću, pa kasni proljetni mrazevi nanose štete. Budući da nije došlo do potpunog odumiranja listova, folijarna primjena nekog od biostimulatora ublažit će posljedice mraza.
Kako na vremenske prilike, odnosno neprilike ne možemo utjecati, jedino što nam preostaje je da uzgajamo čim raznovrsnije kulture, a ne da stavljamo”sva jaja u jednu košaru”. Stoga sam danas odlučila pisati o ogrozdu, koji nije ni osjetio već spomenuto zahlađenje i mraz, a idealna je voćkica za uzgoj u okućnici.
Plodovi ogrozda bogati su vitaminima A i C, mineralima, sirovim vlaknima, a zbog niske kalorijske vrijednosti predstavljaju idealnu namirnicu za mršavljenje.
Ogrozd potječe iz Sibira i jako dobro podnosi nepovoljne uvjete uzgoja. U vrijeme zimskog mirovanja otporan je na temperature do -30 °C, a tijekom ljetnih mjeseci tolerira visoke temperature. Dobro raste i rodi na većini tipova tla.
Ogrozd cvate relativno rano (početkom mjeseca travnja) i samooplodan je, pa je dovoljno imati samo jednu biljku koja će dati svake godine mnoštvo slasnih bobica. Plodovi ogrozda mogu biti bijele, žute, crvene ili zelene boje.
Ogrozd se najčešće uzgaja na vlastitom korijenu u formi grma , a kao stablašica se može uzgajati jedino ako je cijepljen na podlogu zlatnog ribiza. U prodaji se nalazi kao kontejnirana sadnica, tako da se može saditi tijekom cijele godine kada vremenske prilike i uvjeti tla dozvoljavaju radove na otvorenom. S obzirom da rano pupa, ali i vrlo brzo ulazi u rod, preporuča se sadnju obaviti u kasnu jesen (studeni, prosinac).
Ogrozd donosi rod na dugim jednogodišnjim izbojima koji rastu iz korijenovog vrata ili se nalaze na dvogodišnjim ili starijim granama.
Ogrozd dozrijeva sukcesivno tijekom mjeseca lipnja tako da možete relativno dugo uživati u svježim plodovima. Prilikom berbe potreban je oprez jer su izboji trnoviti. Nakon berbe plodovi ne mogu dugo stajati jer su podložni brzom kvarenju.
Postoji nekoliko mogućnosti za preradu ogrozda, a napoznatija je priprema voćnog vina. Zbog toga i ogrozd nazivaju “vinovom lozom sjeverne Europe”.