Lijeska se trenutno smatra jednom od najisplativijih voćarskih kultura za sadnju. Osim ekonomske isplativosti, plod lijeske karakterizira visoka prehrambena vrijednost i ljekovitost, zbog čega je tražen u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Za sve one koji razmišljaju o sadnji lijeske donosim nekoliko informacija i zanimljivosti vezanih uz ekološke uvjete uzgoja, odabir sadnica, formiranje uzgojnog oblika i odabir sorte.
Plodovi lijeske mogu se čuvati do 12 mjeseci u optimalnim uvijetima. Najvažnije je dobro ih osušiti nakon berbe i skladištiti u suhoj i prohladnoj prostoriji, gdje nemaju doticaj sa drugim svježim voćem ili povrćem (npr. lukom) zbog mogućnosti apsorpcije mirisa.
Prije svake sadnje mora se dobro promisliti o prikladnosti područja za uzgoj pojedine voćne vrste, pa tako i uspiješan uzgoj lijeske podrazumijeva ispunjavanje određenih zahtjeva spram temperature, količine oborina, nadmorske visine i kvalitete tla. Općenito se smatra da su položaji na kojima se uspiješno uzgaja vinova loza dovoljno dobra područja i za uzgoj lijeske. Budući da lijeska cvate vrlo rano (tijekom zime), jedan od ograničavajućih čimbenika uzgoja su iznimno niske temperature u razdoblju cvatnje. Lijeska ima visoke potrebe za vodom , a količine oborina moraju biti pravilno rapoređene tijekom cijele godine. Najizraženija potreba za vodom je tijekom svibnja i lipnja u fazi intenzivnog rasta mladica i plodova, kada se uslijed nedostatka oborina prinos može smanjiti i za 50%. Lijeska se može uzgajati i na nešto lošijim tlima, ali za stabine i visoke prinose potrebna su plodna humusna tla sa optimalnim vodnim i zračnim režimom. Zanimljivo je da se lijeska može uzgajati na nadmorskim visinama iznad 1.500 metara (samo za usporedbu, najviši vrh Hrvatske je Dinara visine 1.831 m), ali zbog ograničenja u organizaciji rada i primjeni mehanizacije u našem klimatu lijeska se komercijalno uzgaja do 600 metara nadmorske visine.
Ženski cvat lijeske neobičnog je izgleda. Karakterizira ga intenzivno crvena boja njuški tučka prilagođenih za oprašivanje vjetrom.
Prilikom kupovine sadnica lijeske možete birati između sadnica proizvedenih na vlastitom korijenu (vegetativno) ili cijepljenih na podlogu medvjeđe lijeske. Obratite pažnju na razvijenost korijenovog sustava kod necijepljenih sadnica. Kod jednogodišnjih sadnica korijen je slabo razvijen pa može biti problema sa primitkom, zato birajte dvo- ili trogodišnje sadnice. Isplati se uložiti nešto više novaca u sadni materijal, jer samo kvalitetna sadnica može biti početak uspiješne voćarske priče. Cijepljene sadnice se slabo koriste, a osnovna razlika je da cijepljena lijeska tjera nešto manje korijenovih izdanaka i može se uzgajati kao stablašica.
Ženski i muški cvjetovi lijeske nalaze se na jednogodišnjim izbojima. Lijeska cvate od prosinca do ožujka, a proces oplodnje traje nekoliko mjeseci (uobičajeno do lipnja).
Lijeska prirodno raste kao grm, pa se prilikom rezidbe na oblik najčešće formira kao grmolika vaza (uzgojni oblik bez debla).Po jednom grmu se oblikuju tri do četri osnovne grane koju čini jedan izboj iz sadnice i tri korijenova izdanka. Suvišni korijenovi izdanci redovito se uklanjaju jer dodatno iscrpljuju grm i zasjenjuju unutrašnjost krošnje. Lijeska se može formirati i kao vaza sa deblom visine 30 do 70 cm, a tri do četri osnovne grane se formiraju od pupova koji se nalaze ispod mjesta prikraćivanja sadnice.
Lijeska formirana kao vaza sa deblom visine 30 cm.
U nasadu lijeske moramo imati barem dvije do tri različite sorte, kako bi osigurali sigurne i stabilne prinose. Naime, lijeska je stranooplodna i ne može oploditi sama sebe. Provjerena kombinacija za kontinentalno područje je sadnja sljedećih sorata; Rimskog, Haleškog i Istarski duguljastog. Istarski duguljasti je najzastupljenija sorta (populacija) u nasadima našeg podneblja.
Uz redovite i obilne prinose, glavna odlika sorte su krupni i duguljasti plodovi koji teško ispadaju iz omotača. Plodovi lijeske sorte Rimski okruglog su oblika i najviše se upotrebljavaju u prehrambenoj industriji u proizvodnji čokolade sa cijelim lješnjacima. Iako sorta Haleški daje kvalitetne i krupne plodove, slabije je zastupljena u nasadima jer se primarno koristi kao oprašivač.
Nadam se da će vam navedene informacije biti od koristi ako ste odlučili ovo proljeće posaditi lijesku. Za sve one koji vole vrtlariti tu je i Facebook stranica Voćkarica&Vrtlarica.
