U prošlom članku objasnila sam osnovne pojmove vezane uz rezidbu voćaka kojima se koristimo prilikom davanja preporuka za navedeni pomotehnički zahvat. Napomenula sam i da je zbog različitosti voćnih vrsta koje uzgajamo na našim okućnicama potrebna određena razina poznavanja rodnih elemenata, kako ne bi uslijed nestručno odrađene rezidbe ostali bez jednog dijela uroda. Nažalost, neki hobi voćari obave berbu u ovom dijelu godine. Kako bi ste se poštedjeli takvih razočaranja čitajte ciklus članaka o rezibi voćaka i pratite objave na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica.
Za početak je važno poznavati osnovnu građu voćaka, budući da se svakom rezidbom odstranjuje jedan dio krošnje. Za one voćke koje rastu kao stablašice, vrijedi podjela na tri osnovna dijela, a to su: korijen, deblo i krošnja. Kako su rodni izbojci sastavni dio krošnje, u nastavku ću se osvrnuti samo na građu krošnje.
70-tak godina staro stablo kruške sorte Tepka. Od skeletnih grana dominira grana provodnica koja se nastavlja izravno na deblo.
Krošnja je razgranati dio stabla sastavljen od grana različitih debljina. Najdeblje grane nazivamo još i osnove ili skeletne grane prvog reda koje se razgranjuju u grane drugog, trećeg, (četvrtog, petog, ……) reda. Prilikom formiranja uzgojnog oblika zaustavljamo razvoj skeleta na granama trećeg reda na kojima će se razviti rodni izbojci. Na stablima koja se ne održavaju redovito mogu se formirati čak i ogranci desetog reda, a rodni izboji nalaze se samo na rubnim dijelovima krošnje. Unutrašnjost takvih stabala odumire, a plodovi koji se nalaze na vrhu i obodu krošnje propadaju jer nisu nadohvat ruke.
Stablo višnje uzgojeno u obliku vaze. Sastoji se od pravilno raspoređenih osnovnih grana bez provodnice.
Rodni izbojci razlikuju se između pojedinih vrsta voćaka, ali je svim voćkama zajedničko da razvijaju nove mladice i cvjetove iz pupova. Pupovi iz koji se razvijaju organi koji služe za ishranu voćke (list, mladica, korijen) nazivaju se vegetativni pupovi, a dijelimo ih na drvne, lisne, latentne i adventivne. Pupovi iz kojih se razvija cvijet, cvat ili mješoviti cvjetni pup nazivaju se rodni ili generativni pupovi. Upravo je poznavanje rodnih pupova temelj svake uspiješno odrađene zimske rezidbe voćaka.
Pupovi se međusobno razlikuju prema obliku i debljini. Rodni pupovi su širi i zaobljeniji, dok su drvni pupovi uski i šiljasti. Neposredno prije početka vegetacije navedene se razlike najbolje vide, stoga ako još niste stekli vještinu prepoznavanja pričekajte sa rezidbom do početka bubrenja pupova. Osim izgleda važan je i smještaj pupa, tako da se kod jezgričavih voćki rodni pup nalazi na vrhu izboja, a kod koštičavih voćaka rodni pupovi se nalaze postrance na rodnom izboju.
Postoji nekoliko tipova rodnih izboja, a karakteristični su za pojedinu vrstu. S obzirom da jabuka i kruška imaju slična obilježja rodnih pupova i izboja, obrazloženje uz fotografiju za pojedini rodni izboj kruške vrijedi isto i za jabuku. Rodni pup jabuke i kruške naziva se mješoviti pup, a nalazi se na vrhu izboja.
Rodni štrljci kruške nalaze se bočno na dvogodišnjoj grani. Štrljak je rodni izboj najbolje kakvoće. Duljine je od 2 do 5 cm, a završava sa mješovitim rodnim pupom.
Rodna stapka kruške.
Stapka je kratak jednogodišnji izboj duljine od nekoliko centimetara pa sve do 20 centimetara. Na vrhu se nalazi mješoviti pup, a bočno su smješteni vegetativni pupovi. Plodove na stapkama može oštetiti vjetar uslijed udaranja u grane ili druge plodove.
Plodnjak kruške daje plodove lošije kakvoće u odnosu na plodove sa stapke ili štrljka.
Vrlo je zanimljiv uzrok nastanka plodnjaka. Naime, plodnjak se formira iz tkiva koje se nalazi uz peteljku ploda. Zbog obilnog priljeva hranjiva dolazi do dijeljenja stanica i tvorbe pupova.
Pršljenasto rodno drvo nashi kruške.
Pršljenasto rodno drvo formira se razgranjavanjem tijekom dužeg vremenskog razdoblja, a sastoji se od nerodnih štrljaka, stapki i plodnjaka.
Prije same rezidbe bacite koji puta oko na voćkicu i pokušajte prepoznati rodne izboje i pupove. S vremenom kada usvojite temeljna znanja o rastu i rodnosti, bolje ćete razumijeti kako vaša voćka reagira na rezidbu.
Practice makes perfect 🙂
