Zaboravite na skupe kreme, serume i preparate. Nužno je zasukati rukave i djelovati na svim razinama.
Stres je postao kod većine nas normalan i sastavni dio
svakodnevnog života. Život koji vodimo često je pun napetosti i
svi se mi s vremena na vrijeme nosimo s različitim oblicima
stresa.
Ponekad je riječ o stresu koji je izazvan poslom, obiteljskim
problemima, okruženjem u kojem živimo. Kao što već znate, stres u
malim količinama je nužan za normalno funkcioniranje i obranu
našeg organizma, ali kad on potraje kroz duže razdoblje i dolazi
iz različitih izvora lagano počinje raditi nepovratne
promjene našem organizmu.
Stres djeluje na sve organske sustave, a koža kao najveći organ
nije pošteđena djelovanja stresa. Smatra se da je koža zrcalo
našeg cjelokupnog zdravstvenog stanja.
Već samim pogledom na kožu možemo uočiti potencijalne zdravstvene
tegobe koje se razvijaju unutar organizma. Kao što već sad znate
u stanjim stresa, bilo da se radi o akutnom ili kroničnom stresu,
naše tijelo luči niz kemijskih supstanci koji ga pripremaju za
stanje borbe ili bijega.
Jedna od tih supstanciji je hormon stresa kortizol koji se luči u
prekomjernim količinama i remeti cjelokupnu ravnotežu organizma.
Kortizol je inače nužan u umjerenim količinama za normalno
funkcioniranje našeg organizma, ali kad je njegovo lučenje
povećano remeti se funkcioniranje niza organskih sustava.
Prekomjerno lučenje kortizola potiče upalne reakcije unutar kože
jer djeluje na imunološki sustav, iscrpljuje kožu u svim njenim
slojevima. Na površini dolazi do oštećenja zaštitne barijere pa
koža najprije postaje suha i perutava, crvena i irtirana, a u
dubljim slojevima dolazi do oštećenja kolagenskih vlakana te koža
gubi elastičnost.
Kortizol može djelovati i na prekomjerno lučenje sebuma te
nerijetko dolazi do pojave akni i drugih upalnih procesa poput
hiperpigmentacije. Kroničan prije svega, a ponekad i kratkotrajni
akutni stres mogu prouzročiti pojavu svrbeži, iritacije,
osipa, ekcema i niz drugih stanja.
Oštećena zaštitan barijera kože otvara vrata različitim
infekcijama, alergijskim reakcijama na proizvode koje nanosimo na
kožu. Stres nerijetko dovodi i do pogoršanja već nekih postojećih
kožnih bolesti poput dermatitisa ili psorijaze.
Gljivične te druge mikrobiološke infekcije kože su češće u
stanjima stresa jer je funkcioniranje samog imunološkog sustava
poremećeno. Također u stanjim stresa dolazi do oštećenja kolagena
i elastina zbog čega koža ubrzano stari, ako svemu tomu dodamo
još i štetno djelovanje slobodnih radikala i oksidacijski stres
koji je u stanjima stresa veoma izražen sasvim je sigurno da će
koža prva nepovratno nastradati u stanjima stresa.
Kako smanjiti djelovanje stresa na kožu?
Nužno je djelovanje na sam uzročnik stresa. Zaboravite na skupe
kreme, serume i preparate. Nužno je zasukati rukave i djelovati
na svim razinama.
Prije svega moramo pokušati smanjiti stres raznim tehnikama
opuštanja poput šetnje svježim zrakom, meditacijom, jogom,
masažom.. Nužno je promijeniti prehrambene navike kako bi se
smanjio oksidativni stres.
Prije svega bilo bi dobro u jelovnik ubaciti hranu bogatu
antioksidansima koja će pomoći zaštiti kožu od djelovanja
slobodnih radikala. Naš tanjur bi trebao biti pun svježeg i
zelenog povrća, namirnica koje su bogate vitaminom C, vitaminima
B skupine i cinkom.
Opet, kao i uvijek, tu je pravilna higijena spavanja. Spavanje je
nužno za regeneraciju našeg tijela, ne samo kože već svih stanica
našeg organizma. Na spavanje bi trebalo ići svaki dan u isto
vrijeme, osigurati si miran i kvalitetan san od najmanje sedam
sati.
Za njegu kože koristite samo prirodne i nježne sastojke bez
nepotrebnih kemikalija, s vremena na vrijeme napravite prirodni
piling od šećera i soli uz dodatak hladnoprešanog ulja.
Pijte dovoljno tekućine i volite sebe, svoje tijelo i svoj
život.
Recept za šećerni piling
20 grama shea maslaca
20 grama bademovog ulja
60 grama smeđeg šećera
10 grama meda
6 kapi eteričnog ulja mandarine
Otopite shea maslac, dodajte ulje, smeđi šećer, med i eterično
ulje. Sve pomiješati i spremiti u dezinficiranu ambalažu.