Tjelesna aktivnost se, uz pravilnu prehranu, smatra jednim od ključnih čimbenika za unapređenje zdravlja
U okviru Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije već punih
16 godina djeluje Savjetovalište za prevenciju i tretman
prekomjerne tjelesne težine i debljine. Upravo o temi prekomjerne
tjelesne težine i debljine razgovarali smo s Renatom
Kutnjak Kiš, dr.med., spec. epidemiolog, voditeljicom
Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja i
voditeljicom Savjetovališta za prevenciju i tretman prekomjerne
tjelesne težine i debljine te Marijanom
Krajačić, mag. nutricionizma i znanosti o hrani,
članicom multidisciplinarnog tima Savjetovališta od 2013.
godine.
Što se smatra prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom?
Je li danas važnije pratiti BMI ili opseg struka?
Na to pitanje nije baš jednostavno odgovoriti. Naime, debljina je
bolest prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, a
postoji više mogućnosti kako procijeniti u koju kategoriju
uhranjenosti se može svrstati određena osoba. Uobičajeni
pokazatelji za procjenu stanja uhranjenosti kod odraslih osoba,
koji se u današnjoj praksi najčešće koriste su INDEKS TJELESNE
MASE (ITM ili engl. BMI – bodymass index ) i OPSEG STRUKA (engl.
WC – Waist circuference), i odmah mogu reći da je važnije pratiti
opseg struka, jer središnja, abdominalna pretilost nosi više
zdravstvenih rizika u usporedbi s ukupnom pretilošću
procijenjenom indeksom tjelesne mase (BMI).
No, svakako bih željela istaknuti da postoji još jedan
indikator, OMJER STRUKA I VISINE (engl. WHtR – Waist to
Height Ratio), koji bi se danas trebao češće koristiti, i to,
kako u djece, tako i u odraslih osoba. Taj indikator je vrlo
jednostavan za izmjeriti, a granična vrijednost od 0,5 (osobe
koje imaju veći omjer od 0,5 imaju veći rizik) identificira više
ljudi s “ranim zdravstvenim rizikom” povezanim sa središnjom
pretilošću nego granične vrijednosti za indeks tjelesne mase i
opsega struka.
Možete li malo detaljnije pojasniti sve te indikatore,
odnosno pokazatelje uhranjenosti te što se prema tim indikatorima
smatra prekomjernom tjelesnom težinom, a što debljinom, te kakve
rizike po zdravlje nosi debljina?
Debljina i prekomjerna tjelesna masa su bolesti same za sebe, ali
su i rizični čimbenici za nastanak pet vodećih kroničnih
nezaraznih bolesti. To su kardiovaskularne bolesti, šećerna
bolest tip 2, neka sijela raka, kronična plućna bolest te
mentalni poremećaji, a povećava rizik i za druge bolesti, osobito
bolesti sustava za kretanje te bolesti probavnog i reproduktivnog
sustava.
Stoga je poželjno da što više ljudi zna kako se prekomjerna
tjelesna masa i debljina definiraju, te koji se zdravstveni
rizici vežu uz određenu razinu pojedinih indikatora, kako bi se
na vrijeme interveniralo te prema potrebi potražilo pomoć
stručnjaka.
Indeks tjelesne mase (ITM) je broj koji se dobiva tako da se
tjelesna masa osobe, izražena u kilogramima, podijeli s kvadratom
visine izražene u metrima. Npr. ako odrasla osoba ima 70 kg, a
visoka je 1,7 metara, njezin ITM iznosi 24,2 (70/1,7×1,7 =70/2,89
=24,2). Ta osoba spada u kategoriju osoba s normalnom tjelesnom
težinom (to su osobe koje imaju ITM od 18,5-24,9). Prekomjernu
tjelesnu težinu imaju odrasle osobe čiji je ITM od 25-29,9, a kod
osoba koje imaju ITM veći od 30, govorimo o debljini.
Ima li tu iznimaka? Jesu li sve osobe koje imaju INDEKS
TJELESNE MASE iznad 25 ili iznad 30 prekomjerno teške ili
pretile?
Ima iznimaka, i zbog toga indeks tjelesne mase nije baš
najidealniji pokazatelj uhranjenosti. Naime, osoba može imati
veću tjelesnu masu od preporučene prema ITM, no, ako je udio
masnoga tkiva u povoljnim granicama, a povećana je mišićna masa,
tada se ta osoba ne smatra prekomjerno teškom ili pretilom. To su
najčešće muškarci koji su takve tjelesne građe ili pak osobe oba
spola koje se bave sportom ili vježbanjem.
S druge strane imamo i osobe koje mogu biti normalne tjelesne
težine ili čak imaju manjak kilograma, a možemo ih svrstati u
skupinu pretilih osoba jer imaju previše masnog tkiva, a premalo
mišićnog. Stoga se danas sve češće koriste posebne vage ili
aparati koji mogu procijeniti postotak masnog, mišićnog i
koštanog tkiva u organizmu temeljem bioelektrične impedancije.
Takav aparat koristi se i u našem Savjetovalištu za prevenciju
prekomjerne tjelesne težine i debljine.
Važno je još napomenuti da se identifikacija pretilosti kod djece
vrši pomoću BMI percentilnih krivulja koje su prilagođene dobi i
spolu djeteta, te se za njih ne mogu primijeniti prije spomenute
kategorije uhranjenosti prema vrijednostima BMI, već treba
koristiti druge granične vrijednosti, a može se koristiti i već
spomenuti indikator OMJER OPSEGA STRUKA I VISINE, kod kojega su
granične vrijednosti iste za djecu i odrasle osobe.
Zbog čega je opseg struka važan indikator i kako se on
izračunava?
Opseg struka je također važan pokazatelj uhranjenosti, osobito
raspodjele masnoga tkiva, a vrijednosti iznad preporučenih
ukazuju na povećani rizik od razvoja kardiometaboličkih
komplikacija (bolesti srca i krvnih žila, povećana otpornost na
inzulin, šećerna bolest i oštećena tolerancija glukoze natašte,
povišeni krvni tlak, displipidemija, debljina).
Opseg struka se mjeri u visini pupka, odnosno na sredini okomite
linije između donjeg ruba rebara i gornje prednje koštane
izbočine zdjelice. Važno je još jednom istaknuti da povećani
rizik od nastanka tih bolesti postoji čak i kod osoba koje imaju
normalni ITM. Kod žena opseg struka od 80-88 cm pokazuje umjereno
povećanu težinu i umjereno povećani rizik za nastanak spomenutih
bolesti, dok je rizik žena s opsegom struka većim od 88 cm,
značajno povećan.
Za muškarce s opsegom struka od 94-102 centimetra govorimo o
povećanom kardiometaboličkom riziku, a kada je opseg struka veći
od 102 centimetra, govorimo o znatno povećanom riziku. Za djecu
još ne postoje takvi standardi.
O raspodjeli masnoga tkiva u organizmu te procjeni abdominalne
debljine govori nam još jedan indikator – omjer između opsega
struka i bokova (WHR – engl. Waist to Hip Ratio), a poželjne
vrijednosti za žene su 0,80 ili manje, a kod muškaraca 0,90 i
manje, odnosno, što je omjer niži, to je bolje. O umjerenom
riziku govorimo kada je omjer kod žena između 0,81-0,84, a kod
muškaraca između 0,96 i 1,0, dok je rizik značajno povećan kada
je omjer kod žena veći od 0,85, a kod muškaraca iznad
1.
Središnjoj pretilosti, ili abdominalnoj debljini pridaje se
veliki značaj, jer je masno tkivo koje se nakuplja u području
trbušne maramice i trbušnih organa (nazivamo ga i visceralno
masno tkivo) metabolički vrlo aktivno te luči u krv različite
faktore upale, koji doprinose povećanom, već spomenutom,
kardio-metaboličkom riziku. Tako je visceralno masno tkivo
opasnije od potkožnog masnog tkiva, koje je metabolički
neutralno. Stoga je uz BMI, kao najčešće korišteni indikator,
svakako poželjno izmjeriti i opseg struka ili pak se mogu
koristiti i drugi indikatori.
Jedan od tih indikatora kojeg ste spomenuli na početku, a
koji se tek od nedavno počeo češće koristiti, je omjer struka i
visine. Koje su poželjne vrijednosti tog indikatora?
Najlakše je zapamtiti da je poželjno “držati opseg struka ispod
polovice svoje visine”, dakle načelno možemo reći da je granična
vrijednost 0,5, iako postoje male razlike kod muškaraca i žena.
Tako su poželjni omjeri za žene od 0,46-0,49, a kod muškaraca
0,46-0,53, dok je kardiometabolički rizik značajno povišen ako je
omjer kod žena 0,58 ili viši, a kod muškaraca 0,63 ili viši.
Vrlo vjerojatno će se taj indikator sve češće koristiti, jer je
jednostavan za izmjeriti, nije nam potrebna vaga i bolji je
prediktor abdominalne debljine i ranog kardiometaboličkog rizika
od indeksa tjelesne mase i opsega struka.
Kakvi su podaci o debljini u Republici Hrvatskoj? Koje
mjesto zauzima Međimurska županija po tom pitanju?
Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS) iz 2019.
godine, u Republici Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu masu ili
debljinu (ispitanici koji su imali indeks tjelesne mase 25 ili
viši) ima gotovo dvije trećine odraslih osoba (64,8% ispitanika).
Po udjelu odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili
debljinom, Republika Hrvatska i Malta se nalaze na prvom mjestu u
Europskoj uniji.
Ukoliko pak uspoređujemo podatke prema spolu, tada Republika
Hrvatska u Europskoj uniji ima najveći udio muškaraca (73,2%) i
žena (58,5%) s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Prema
istom istraživanju, prevalencija debljine (indeks tjelesne mase
30 ili viši) u odraslih osoba u Hrvatskoj iznosi 23%, i nešto je
viša u muškaraca (23,7%) nego kod žena, kod kojih iznosi 22,6%.
Nažalost, rezultati Europske zdravstvene ankete provedene u
Hrvatskoj nisu reprezentativni za područje županija.
Koji su uzroci prekomjerne tjelesne težine i
debljine?
Kada govorimo o uzrocima prekomjerne tjelesne težine i debljine
važno je istaknuti da su debljina i prekomjerna tjelesna težina
često rezultat djelovanja više čimbenika, a ne samo najčešće
istaknutog prekomjernog kalorijskog unosa te neravnoteže u unosu
i potrošnji kalorija, prilikom čega se suvišak unesene energije
pohranjuje u masnom tkivu.
Do prekomjerne tjelesne težine i debljine dolazi i zbog
pretjeranog unosa nutritivno siromašnije hrane bogate šećerima i
mastima, što stvara veliki suvišak energije. Također, konzumacija
alkoholnih pića, slatkih sokova i unosa drugih tzv. praznih
kalorija, uzrok je povećanja broja pretilih osoba. Sokove i
slatka gazirana te alkoholna pića piju i mladi i odrasli u
prevelikim količinama, što uz nedostatnu tjelesnu aktivnost te
prehranu koja nije prilagođena principima pravilne prehrane,
uvelike doprinosi debljanju.
Osim prevelikog kalorijskog unosa te nedovoljne razine tjelesne
aktivnosti, kao uzroci debljine ističu se još i manjak sna,
stres, prestanak pušenja, stanja kao što su trudnoća te
hormonalni poremećaji, a izuzetno je važan i mikrobiom (crijevna
mikroflora), čija neravnoteža u crijevima može doprinijeti
debljanju. Moglo bi se reći da je debljina, odnosno pretilost
zapravo složeno stanje na koje utječe niz međusobno isprepletenih
čimbenika, a na mnoge od tih čimbenika možemo i sami utjecati,
iako debljina nije isključiva odgovornost pojedinca. Na genetske
i okolišne faktore možemo utjecati u manjoj mjeri, dok na odabir
stila života možemo snažnije djelovati.
Kakvoj prehrani trebamo težiti? Možemo li savjet da treba
jesti raznovrsno i više manjih obroka tijekom dana smatrati
zlatnim pravilom?
U prevenciji i liječenju debljine neophodno je pridržavati se
principa pravilne prehrane na način da su nam obroci redoviti,
raznoliki, umjereni i uravnoteženi. Slijedom toga naša prehrana
treba se bazirati na unosu namirnica svih skupina (
ugljikohidrati, masti, proteini ), zastupljenih u kuhanom i
svježem obliku te u preporučenoj porciji. Važno je da naši
tanjuri budu ispunjeni namirnicama svih duginih boja, na taj ćemo
način unijeti dovoljno vitamina, minerala i prehrambenih vlakana,
a tijelo će dobiti energiju koja mu je potrebna.
Obroke ne smijemo preskakati te trebamo izbjegavati konzumaciju
obroka u fast food restoranima ili konzumaciju gotove
konzervirane hrane. Upamtite da je obroke poželjno pripremati kod
kuće. U pripremu obroka uključite i djecu jer će ona na taj način
od najranije dobi steći zdrave prehrambene navike. Obroke trebamo
raspodijeliti u više manjih tijekom dana kako bismo izbjegli
prekomjeran kalorijski unos u pojedinom obroku te spriječili
pohranu suviška energije u obliku masnog tkiva. Također, poželjno
je da namirnice koje koristimo u svakodnevnoj pripremi obroka
budu sezonske i što je više moguće iz našega podneblja.
Namirnice treba pripremati kuhanjem, pirjanjem, pečenjem bez
dodatka suvišnih masnoća, a prednost trebamo dati unosu ribe i
mesa peradi. Važno je povećati unos povrća te integralnih
žitarica. Povrće i voće trebamo unositi u preporučenih 5
porcija dnevno ( 3 porcije povrća i 2 voća). Važno je svakodnevno
konzumirati i orašaste plodove i sjemenke, jer su bogati zdravim
masnoćama te mineralima i vitaminima, ali zbog visoke kalorijske
vrijednosti trebamo pripaziti na količinu (ne više od šake
dnevno).
Ne zaboravimo i na unos vode u količini od najmanje 8 čaša vode
dnevno. Važno je voditi računa i o redovitoj tjelesnoj
aktivnosti, koja će nam pomoći u očuvanju fizičkog i mentalnog
zdravlja te u redukciji tjelesne težine, a značajno će
doprinijeti i održavanju postignute optimalne tjelesne
težine.
Uz pravilnu prehranu koliko je važan faktor i tjelesna
aktivnost?
Tjelesna aktivnost se uz pravilnu prehranu danas smatra jednim od
ključnih čimbenika za unapređenje zdravlja te prevenciju i
liječenje brojnih kroničnih nezaraznih bolesti među kojima je i
debljina. S obzirom da je za smanjenje tjelesne mase potrebno
stvaranje negativne energetske ravnoteže, u cilju mršavljenja
preporuča se provoditi aktivnosti kao što su hodanje, vožnja
biciklom, plivanje, nordijsko hodanje, te druge aerobne cikličke
aktivnosti, koje omogućuju veliku energetsku potrošnju.
Te je aktivnosti poželjno provoditi svaki dan u trajanju od 30-60
minuta, ili pak najmanje 3 puta tjedno, a ukupno trajanje tjedno
bi trebalo biti od 200-500 minuta (3-5 sati tjedno). Intenzitet
aktivnosti u početku treba biti lagan, a kasnije se povećava, a
isto tako postepeno treba povećavati i trajanje aktivnosti. Uz
aerobne aktivnosti, 2 puta tjedno je važno provoditi i vježbe s
opterećenjem (vježbe snage), jer je u uvjetima negativne
energetske ravnoteže zbog procesa mršavljenja veliki rizik od
gubitka mišićne mase.
Zdrave navike stvaraju se od najranije dobi. Imate li
podatke kakvo je stanje među djecom po pitanju prekomjerne
tjelesne težine i debljine?
Poznato je da prehrana i prehrambene navike djece ovise o
prehrambenim navikama roditelja. Djeca često “kopiraju”
prehrambene navike roditelja te ukoliko su roditelji dovoljno
osviješteni o važnosti i dobrobitima pravilne i uravnotežene
prehrane i njenom utjecaju na naše zdravlje, navike koje kreiraju
preslikat će se i na njihovu djecu. Činjenica je da ukoliko se
roditelji hrane zdravo, velika je vjerojatnost da će i djeca
imati zdrave prehrambene navike.
Djecu je važno uključivati u sve faze pripreme obroka, od
ubiranja povrća na vrtu, pranja, sjeckanja i kuhanja te
serviranja hrane. Na taj način djeca aktivno sudjeluju u svim
fazama pripreme obroka te u pravilu rijetko razvijaju odbojnost
prema nekim namirnicama.
Nažalost, po prevalenciji debljine u djece, Hrvatska se nalazi na
visokom petom mjestu Europske regije Svjetska zdravstvene
organizacije temeljem istraživanja Europska inicijativa za
praćenje debljine u djece – Hrvatska 2018/2019 (CroCOSI). Prema
tom istraživanju u Hrvatskoj 35% djece (37% dječaka i 32%
djevojčica) dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili
debljinu, a od njih 14,8% ima debljinu (17,8% dječaka i 11,9%
djevojčica).
U Kontinentalnoj regiji kojoj je pripadala i Međimurska županija,
prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece u dobi
od 8 godina je iznosila 36% (34,3% za djevojčice i 37,9% za
dječake), a od njih je debljinu imalo 17,9% djece (17,1% dječaka
i 18,7% djevojčica). Prema podacima Djelatnosti za školsku i
adolescentnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Međimurske
županije, prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine
(težina prema visini iznad 90 percentile) kod djece koja su
2021./2022. godine bila na pregledu za upis u prvi razred
iznosila je 31,8% (32% za dječake i 33,1% za djevojčice).
Koliko je važna uloga obitelji u prevenciji i liječenju
debljine u djece?
Osnaživanje obitelji u usvajanju zdravih životnih navika ključno
je u prevenciji i liječenju debljine. Pravilne prehrambene navike
i navike redovite tjelesne aktivnosti kao i ograničenje
sjedilačkog načina života te dovoljno kvalitetnog sna imaju
izuzetan značaj za pravilan rast i razvoj djeteta te imaju veliki
utjecaj i na održavanje tih navika kasnije u životu. Prevenciju
debljine u djece treba započeti prije rođenja djeteta, odnosno za
vrijeme planiranja i tijekom trudnoće te je nastaviti u ranom
djetinjstvu, koje je kritično za razvoj debljine.
U kreiranju zdravih prehrambenih navika djeteta osim roditelja
trebaju sudjelovati i ostali članovi obitelji, obroci svih
ukućana trebaju biti raznoliki, redoviti i uravnoteženi, a hrana
se ne smije koristiti u svrhu nagrade ili kazne. Djeci se može i
kroz igru približiti važnost pravilne prehrane i tjelesne
aktivnosti, a u usvajanju zdravih navika osim roditelja može
pomoći i šira obitelj (djedovi i bake), odgajatelji, učitelji,
specijalisti školske medicine i drugi.
Koliko su problemu debljine doprinijeli ubrzani način
života, provođenje sve više vremena pred ekranima, nedavni
lockdown i održavanje online nastave?
Tijekom COVID-19 pandemije uočeno je kako pretilost predstavlja
faktor rizika za teži razvoj bolesti i lošije ishode bolesti, a
zbog protuepidemijskih mjera smanjila se razina tjelesne
aktivnosti djece i odraslih osoba, a i mentalno je zdravlje bilo
narušeno, što je moglo doprinijeti povećanju broja djece i
odraslih s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom.
Potencijalni utjecaj lockdown mjera i škole na daljinu bit će
vidljiv u rezultatima slijedećeg CroCOSI istraživanja (šesti
krug) koje je bilo provedeno u proljeće 2022. godine.
U okviru Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije
djeluje Savjetovalište za prevenciju i tretman prekomjerne
tjelesne težine i debljine. Tko sve može zatražiti vašu pomoć?
Plaćaju li se usluge Savjetovališta?
Savjetovalište za prevenciju i tretman prekomjerne tjelesne
težine i debljine djeluje kontinuirano od 2007. godine u okviru
Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u Djelatnosti za
javno zdravstvo i promicanje zdravlja. Najprije je radilo jednom
tjednom, kasnije dva dana u tjednu, a od 2020. godine radi
svakoga radnog dana, od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati, a u
četvrtak od 7-20h.
Možete se naručiti telefonski (386-837, 386-838, 386-839, 099 343
85 37), e-poštom (nutricionizam@zzjz-ck.hr) ili pak osobnim
dolaskom u prostorije Djelatnosti. Usluge su savjetovališta
besplatne i nije vam potrebna uputnica.
U Savjetovalište se mogu javiti osobe koje trebaju pomoć u
redukciji tjelesne težine ili im je potrebna dijetoterapija
raznih bolesti, a kod kojih je iznimno važno promijeniti način
prehrane kako bi se povećala uspješnost liječenja ili kako bi se
preveniralo razne bolesti.
Tih je korisnika sve više, a dijetoterapiju korisnici najčešće
traže zbog slijedećih bolesti ili stanja: bolesti jetre (najčešće
zbog tzv. “masne jetre”), gastritisa i GERB-a,
hiperkolesterolemije i hipertrigliceridemije, hipertenzije,
antikoagulatne terapije, divertikuloze crijeva, različitih
zloćudnih bolesti, opstipacije i konstipacije, upale gušterače te
upalnih bolesti crijeva, žučnih kamenaca, bolesti štitnjače
(hipotireoze i hipertireoze), gihta, intolerancije i alergija na
hranu, šećerne bolesti te savjetovanja o prehrani trudnica,
rodilja i dojilja.
Dio naših korisnika su zdrave odrasle osobe koje imaju poželjnu
tjelesnu težinu, ali su se javile u Savjetovalište da dodatno
unaprijede svoje navike i zdravstveno stanje.
Na koji način je organiziran rad Savjetovališta?
U radu Savjetovališta koristimo multidisciplinarni pristup, a tim
Savjetovališta čine liječnik specijalist epidemiologije, liječnik
specijalist školske medicine, magistra nutricionizma i znanosti o
hrani, magistra sestrinstva i prvostupnik sestrinstva te klinička
psihologinja.
Usluge koje korisnici mogu dobiti obuhvaćaju individualno
savjetovanje s liječnikom, nutricionistom ili psihologom, izrada
plana prehrane i jelovnika, mjerenje kolesterola, triglicerida i
šećera u kapilarnoj krvi, mjerenje krvnog tlaka, antropometrijska
mjerenja te analiza sastava tjelesne mase na tzv. medicinskoj
vagi koja putem tetrapolarnih elektorda bioelektričnom
impendancom procjenjuje brojne parametre poput udjela vode,
mišićne mase, masnog tkiva te koštane mase.
Koristimo i grupni tretman.
Tako u sklopu Savjetovališta djeluje Edukativno-suportivna grupa
s ciljem provođenja grupne terapije u podržavajućoj atmosferi uz
edukacije te stručnu i uzajamnu podršku, a sastanci se održavaju
jednom mjesečno, svake treće srijede u mjesecu od 10-11 sati. U
Savjetovalištu djeluje i Grupa za nordijsko hodanje, koja se
okuplja svakoga utorka od 9-10h, ture hodanja se organiziraju po
Perivoju Zrinski u Čakovcu, a grupu vodi Marija
Prekupec, mag. med.techn, licencirana instruktorica
nordijskog hodanja.
Raspolažemo i s velikim brojem edukativnih materijala, a mnogi od
njih su dostupni i online, na web stranici našega Zavoda. Stoga
pozivamo da nam se obrate ne samo osobe koje imaju problema s
prekomjernom tjelesnom težinom ili debljinom, ili pak osobe koje
imaju potrebu za nekim vidom dijetoterapije, već i zdrave osobe,
svima ćemo rado pružiti podršku u usvajanju zdravog stila života,
koji je ključan u prevenciji i liječenju ne samo debljine, nego i
brojnih drugih kroničnih nezaraznih bolesti!