Župan međimurski Matija Posavec podsjetio je prisutne da je prva hrvatska pruga izgrađena upravo na području Međimurja pred 160 godina.
‘Lepoglavska spojnica (nova pruga Lepoglava – Krapina,
u sklopu koridora
Čakovec-Varaždin-Lepoglava-Krapina-Zabok-Zagreb) nije samo
projekt u interesu triju sjevernih županija, nego je projekt od
strateškog značenja za Republiku Hrvatsku iza kojeg stoji
Vlada RH. Iako je projekt povezivanja
varaždinske i krapinske pruge uvršten u Strategiju prometnog
razvitka još 1999. godine, na njemu je u zadnjih šest mjeseci
učinjeno više nego svo vrijeme od 1999. do danas.
Izgradnjom Lepoglavske spojnice spaja se Beč sa Zagrebom i lukom
Rijekom najkraćim putem i tako diže konkurentnost riječke luke.
Kako sada svari stoje, ako ne bude značajnih poteškoća, do ljeta
2021. godine imat ćemo završenu studiju i sve preduvjete za
daljnje aktivnosti na projektiranju i izgradnji. Osim za
teretni promet, Lepoglavska spojnica važna je i za lokalni
putnički prijevoz jer se u budućnosti njome očekuje i do 12
milijuna putovanja godišnje’, neki su to od zaključaka sudionika
‘Lepoglavska spojnica – šansa za gospodarstvo sjevera
Hrvatske’, održane jučer, 15. rujna, u Županijskoj palači u
Varaždinu u organizaciji Saveza za željeznicu i Varaždinske
županije te pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i
infrastrukture, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te
Hrvatske gospodarske komore.
O trenutnom statusu izrade studijske dokumentacije za EU projekt
‘Projekt povezivanja željeznicom funkcionalne regije Središnja
Hrvatska – Lepoglavska spojnica’ govorio je voditelj
projekta Marko Car iz HŽ Infrastrukture koji je
najavio skoro donošenje odluke kojom će točno trasom prolaziti
nova pruga.
Župan Radimir Čačić, jedan od glavnih zagovarača
toga projekta na tribini je rekao to da će se osobno potruditi da
se ovaj projekat realizira jer je on važan za građane.
– Riječ o daleko najvažnijem projektu Varaždinske županije.
Poštivat ćemo struku, prihvatit predloženu varijantu i maknuti
sitne lokalne interese jer je to u strateškom interesu ove
zemlje. Na svako ulaganje u javni prijevoz ovakve vrste povrat je
četiri puta veći i to je snažno ulaganje u budućnost Hrvatske.
Ako to prepoznamo, a nema razloga da ne prepoznamo, moramo biti
dio te priče. Kad postajete dio propulzivne urbane regije, poput
šire zagrebačke, to je sasvim druga dimenzija. U ovoj regiji
trenutno željeznicom putuje oko 2 milijuna ljudi godišnje, od 20
milijuna ukupno na razini Hrvatske, a nakon završetka projekta
samo na novoj pruzi očekuje se oko 12 milijuna putovanja godišnje
što bitno povećava gospodarski potencijal Hrvatske i ove regije u
svakom pogledu – kazao je pojasnivši kako bi izgradnjom
pruge mogli prevoziti 40% ukupnog putničkog prometa u Hrvatskoj.
Pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Alen
Gospočić naglasio je to da je do sada država imala druge
prioritete.
– Autoceste su bile golemi “zalogaj” koji nije ostavljao puno
prostora za druge projekte. Pred nama je sada veliki
investicijski ciklus u željeznicu. U tijeku je evaluacija svih
željezničkih projekata, a Lepoglavska spojnica, kao ključ za
povezivanje tri županije sa Zagrebom, uvrštena je u prioritete.
Struka će uskoro predložiti varijante, a nakon uključenja
JASPERS-a i njihova odobrenja imat ćemo viski stupanj garancije
da iz europskih fondova možemo dobiti novac za njenu izgradnju –
kazao je.
Župan međimurski Matija Posavec podsjetio je
prisutne da je prva hrvatska pruga izgrađena upravo na području
Međimurja pred 160 godina.
– O željeznici moramo učiti iz svoje povijesti. 1860. godine
izgrađena je prva pruga kroz Međimurje i bila je dio europske
mreže. Koliko smo se pomakli od tada ako znamo da nam je danas
prosječna brzina putničkih vlakova u Hrvatskoj 58 km na sat? Zato
moramo voziti u 5. brzini da se što prije napravi ova pruga.
Vjerujem u taj projekt jer je suradnja između svih dionika
postojana, trajna, bez stranačkih interesa i u našim ovlastima
potpuno nam je sve jasno – istaknuo je župan.
Zamjenik župana krapinsko-zagorskog Anđelko Ferek
Jambrek potvrdio je interes za projekt i dobru suradnju
oko njegova napretka te ga podržao ističući podatke o velikim
potrebama gospodarstva te županije za željezničkim prijevozom.
Podršku projektu dali su i predstavnici prijevoznika. Renato
Humić iz HŽ Putničkog prijevoza rekao je da su u budućoj
organizaciji integriranog prijevoza putnika na cijeloj pruzi jako
važne točke integracije željeznice sa ostalim vrstama prijevoza,
od bicikla do autobusa, dok je Milan Brkić direktor Rail Cargo
Carrier, najvećeg privatnog teretnog željezničkog prijevoznika
podržao projekt jer on teretnim prijevoznicima omogućava
kvalitetniju vezu sa Mađarskom, Austrijom, Češkom, Poljskom.
– Potrebni su nam logistički centri jer ih u Hrvatskoj
nemamo za vlak od 700 m, što je u Europi normalno. Gradimo
nove terminale za duljine vlakova od 400 metara – tako sami
potežemo ručnu kočnicu – kazao je.
Projekt se odnosi na ukupno 60 kilometara pruge, a previđeni su
elektrifikacija, izgradnja dva kolosijeka, kolodvora, stajališta,
tunela te 17 kilometara potpuno nove pruge. To je prva nova pruga
u Hrvatskoj o kojoj se razmišlja i prva koja se projektira, što
je veliki pomak. Od 400 milijuna eura, koliko projekt ukupno
vrijedi, oko 250 milijuna eura vrijedna infrastruktura izgradit
će se upravo u Varaždinskoj županiji, što je najveći projekt
ikad.
U sklopu izrade studije izvodljivosti koja je u tijeku, izrađuje
se prognoza prometa, željezničkog prometnog modela i prometno –
tehnoloških rješenja. Razrađuju se varijantna rješenja spoja
željezničke pruge R106 (dionica Zabok – Krapina) i L201 (Varaždin
– Golubovec), kao najzahtjevnije dionice na cijelom
projektu. Prema sadašnjim saznanjima preko 50% trase bi bilo u
tunelu ili na vijaduktu, dominantno u tunelu. Do sredine rujna
očekuje se da će biti definirane 3 varijante ovog spoja, kao
podloga za daljnju razradu dokumentacije.
Tribini su nazočile i saborske zastupnice Natalija
Martinčević i Barbara Vupora Antolić.
