Do početka nastave za učenike nižih razreda je tjedan dana, a Županija kao osnivač škola još uvijek nema odgovore na niz konkretnih pitanja, istaknuo je zamjenik varaždinskog župana Tomislav Paljak.
Zbog epidemije koronavirusa u Varaždinskoj županiji je za 17.752
učenika osnovnih i srednjih škola organizirana nastava na
daljinu, koja se zahvaljujući velikom trudu i kreativnosti
učitelja te podršci ravnatelja, ali i roditelja te same Županije
od ožujka odvija uglavnom bez većih teškoća. Nastava bi se
trebala odvijati on-line sve do kraja školske godine umjesto toga
da Ministarstvo znanosti i obrazovanja roditeljima učenika nižih
razreda prepušta odluku hoće li svoju djecu 11. svibnja poslati u
škole.
Istaknuo je to zamjenik župana Tomislav Paljak
na konferenciji za novinare u ponedjeljak, 4. svibnja.
– U 33 osnovne škole, čiji osnivač je županija, je 4.759 učenika
od 1. do 4. razreda. Oni bi se 11. svibnja trebali vratiti
u školske klupe uz poštovanje niza epidemioloških mjera koje ne
samo da nisu primjenjive u praksi, nego su pedagoški
neprihvatljive. Socijalnu distancu na način koji je propisan
u uputama nemoguće je provesti. I dok je epidemiološka
struka dala niz preporuka, Ministarstvo je konačnu odluku
prepustilo roditeljima, što je nedopustivo. Time su pokazali da
nisu sposobni donijeti konkretne odluke i skrivaju se iza
epidemiološke struke, pa umjesto konkretnih odluka imamo
različite scenarije – istaknuo je zamjenik Paljak.
Do početka nastave za učenike nižih razreda je tjedan dana, a
Županija kao osnivač škola još uvijek nema odgovore na niz
konkretnih pitanja, od toga kako će se i hoće li se uopće
organizirati prijevoz djece do škola ili kako će biti
organizirani veliki odmori te podjela obroka. Sve
informacije koje dolaze iz Ministarstva i pridruženih agencija su
jednosmjerne ili ih uopće nema. Održana su dva online sastanka s
ministricom koji su bili jednostrana komunikacija, točnije radilo
se o ministričinom monologu, upozorio je zamjenik župana.
– Roditelji koji odluče djecu poslati u školu morat će
dostaviti potvrde da dijete nema COVID-19, kao ni članovi njegove
obitelji, da ukućani nemaju kroničnih bolesti te da oboje rade i
nemaju kome ostaviti dijete. Moraju se obvezati i da će svaki dan
djetetu mjeriti temperaturu. Na kraju, ako će na
nastavu doći više od devet učenika po razredu, sustav
‘puca’. To nije nastava, nije ni čuvanje, nego maltretiranje
učenika, ali i roditelja. Konačno, postavlja se pitanje tko će
djecu zaštititi od stigmatizacije ako kojim slučajem iz njihove
obitelji dođe do proboja virusa u škole i hoće li u tom slučaju
biti odgovorni ravnatelji škola? – pita se zamjenik Paljak.
Što se tiče povratka u škole 11. svibnja, roditelji iz
Varaždinske županije su vrlo jasni.
– Prema anketama koje su provedene u školama kojima je osnivač
Varaždinska županija, i to prije objavljivanje epidemioloških
mjera i preporuka, 67 posto roditelja izjasnilo se da neće slati
učenike u školu. Taj podatak je posebno zanimljiv s obzirom na
činjenicu da je u Varaždinskoj županiji najveća zapošljivost
obaju roditelja. Zbog toga smatramo da bi se nastava do kraja
godine trebala odvijati on-line, o čemu odluku mora donijeti
predsjednik Vlade te omogućiti jednom roditelju, ne samo učenika
nižih razreda, nego i vrtićke djece, da ostane kod kuće tijekom
epidemije koronavirusa – rekao je zamjenik župana.
Iznio je i jasan stav kad je u pitanju državna matura.
– Za gotovo 2.000 maturanata u 16 srednjih škola u Varaždinskoj
županiji situacija je posebno stresna i teška. Ministarstvo je i
u slučaju državne mature dalo samo različite scenarije umjesto
konkretnih odluka. Trenutno aktualni scenarij, a to je održavanje
mature u lipnju, smatram nepotrebnim. Jedno je rješenje je da se
državna matura održi krajem kolovoza, a drugo je da se uopće ne
piše, nego da se za rezultat mature za upis na fakultete
primijeni matematički model po uzoru na model međunarodne mature
IBDP, kakav se provodi na Prvoj gimnaziji Varaždin ili model
primijenjen u Velikoj Britaniji. Do ocjena bi se došlo na temelju
triju osnovnih komponenti koje se ponderiraju u izračunu konačne
ocjene. Pojednostavljeno rečeno, uspjeh učenika preko zaključenih
ocjena se matematičkom jednadžbom stavlja u omjer s ocjenama koje
su učenici pojedine škole ostvarili na maturi posljednjih sedam
godina – istaknuo je Paljak.
Zamjenik župana naveo je i da nije bila dobra odluka Agencije za
odgoj i obrazovanje da se sva natjecanja učenika otkažu.
– Predlažemo da Ministarstvo da nalog osnivačima i županijskim
povjerenstvima da provedu ostatak natjecanja u znanju, dakle ne i
smotre, a da Agencija organizira državna natjecanja u lipnju,
bilo u standardiziranim uvjetima, bilo on-line kako bi se
rezultati s natjecanja ukalkulirali u bodovne upisne kvote za
upis u srednje škole i na fakultete, primjerice iz fizike,
kemije, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika.
Učenici i njihovi mentori uložili su puno vremena i truda u
pripreme, a natjecanja su jednostrano otkazana iako je,
primjerice, u isto vrijeme održana europska matematička
olimpijada – zaključio je Paljak.