Nositelj projekta je Bjelovarsko-bilogorska županija, a partneri Međimurska i Varaždinska županija te Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
‘Cjeloživotno učenje kao odgovor na izazove tržišta
rada’ naziv je okruglog stola koji je u srijedu, 28.
kolovoza, održan u Varaždinu u sklopu EU projekta ‘Povećanje
efikasnosti i održivosti rada gospodarsko-socijalnih vijeća
Bjelovarsko-bilogorske županije, Međimurske županije i
Varaždinske županije’.
Ukupna vrijednost projekta je 962.987,25 kuna, što se u
100-postotnom iznosu financira iz Europskog socijalnog fonda.
Nositelj projekta je Bjelovarsko-bilogorska županija, a partneri
Međimurska i Varaždinska županija te Nezavisni sindikat
zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
– Kao nositelji projekta, smatrali smo da s Varaždinskom i
Međimurskom županijom, koji su kvalitetni partneri, možemo
pokrenuti suradnju gospodarsko-socijalnih vijeća i pokazati
koliko je važno da surađuju lokalne zajednice, ali i sindikati te
sami poduzetnici. Projekt je bogat aktivnostima, a ovaj treći i
posljednji okrugli stol u sklopu projekta je doprinos za
cjeloživotno učenje, koje je izuzetno bitno na tržištu rada
– istaknula je Bojana Hribljan, zamjenica
župana Bjelovarsko-bilogorske županije.
Na tržištu rada situacija se potpuno promijenila, napomenuo je
zamjenik župana Varaždinske županije Robert
Vugrin.
– Dok su naši roditelji imali sigurnost radnog mjesta, danas su
češća premještanja na drugo radno mjesto, prekvalifikacije i
otpuštanja, što donosi nesigurnost za radnike. Model kojem teži
Europa je fleksi-sigurnost, što znači da radniku neće biti
osigurano radno mjesto nekoliko desetljeća, ali će mu se
osigurati da lakše nađe novi posao. Kad je u pitanju Varaždinska
županija, prepoznali smo potrebu da se strukovna zanimanja učine
što atraktivnijima kako bi se što više djece upisivalo u ta
zanimanja, za kojima postoji potreba na tržištu rada – rekao
je Vugrin.
– S istim problemom susretali su se i u Međimurskoj županiji.
– Niz godina problem je bio što su iz srednjih škola izlazili
kadrovi koji nisu mogli naći posao. U suradnji s našim srednjim
školama uspjeli smo to promijeniti – rekao je zamjenik
župana Josip Grivec.
Kad je u pitanju obrazovanje odraslih, u Hrvatskoj je svega 2,4
posto odraslih od 15 do 64 godine uključeno u različite programe
cjeloživotnog obrazovanja, dok je na razini Europske unije taj
prosjek 15 posto, napomenuo je Vitomir Begović,
konzultant za tržište rada.
– U tri županije bilježimo nepovoljna demografska kretanja,
starenje stanovništva i produžetak radnog vijeka, ali istovremeno
na tržištu rada poslodavci traže fleksibilniju radnu snagu i
univerzalnije obavljanje poslova. Sve to upućuje na potrebu
cjeloživotnog učenja kako bismo postojeće radnike zadržali što
dulje u svijetu rada, a gospodarstvu i uslužnim djelatnostima
osigurali odgovarajuću radnu snagu – rekao je Begović.
– Treba stimulirati sve ljude, zaposlenike i one koji ulaze u
svijet rada da jednostavno prihvate cjeloživotno učenje kao
normalno, a ne ekskluzivno. Stalno se moramo educirati i
informirati, posebno u današnjem svijetu i tempu života koji sa
sobom nosi – napomenuo je Vitomir Tafra,
znanstveni savjetnik za cjeloživotno obrazovanje.
Ozren Bosanac, predstavnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u
srednjim školama Hrvatske, također je napomenuo da je
cjeloživotno učenje iznimno važno u današnje vrijeme iznimno
brzih promjena u tehnologiji i društvu.