II. OŠ Čakovec i SŠ Prelog zajedno obilježile Dan zaštite močvara i močvarnih staništa
Prije 52 godine u iranskom gradu Ramsaru proglašen je i
potpisan Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa.
Konvencija o močvarama međuvladin je ugovor koji pruža okvir za
nacionalno djelovanje i međunarodnu suradnju za očuvanje i mudro
korištenje močvara i njihovih resursa, a do danas ju je potpisala
171 država svijeta te je 2414 močvara istaknuto kao močvarna
područja od međunarodne važnosti. Održivi razvoj i zaštita
močvarnih staništa integrirana u nastavi engleskog jezika u
okviru Globe programa pokazatelj je provedbe obilježavanja
važnosti spomenute Konvencije u II. OŠ Čakovec.
Globovci i učenici dodatne nastave engleskog jezika II. OŠ
Čakovec marljivo su pripremili praktične radionice i prezentacije
uz pomoć voditeljica Branke Lamza i
Biljane Forgač, koje su realizirali u suradnji s
Globe učenicima Srednje škole Prelog i njihove voditeljice
Maje Labaš
Horvat. Budući da Globe učenici dviju škola
surađuju već duži niz godina, što se očituje u velikom broju
opažanja prirode u njihovoj okolici, koje redovito unose u Globe
bazu podataka, ove godine su kroz različite aktivnosti i
radom u skupinama obilježili Međunarodni dan zaštite močvara i
močvarnih staništa i osvijestili njihovu važnost te važnost
njihovog očuvanja.
Na radionicama učenici su naglasili važnost očuvanja
močvara radi osebujnih biljnih i životinjskih vrsta, izradili
model Crvene knjige vodozemaca i gmazova s informacijama o
močvarama i žabama (vodozemcima) na području svijeta, ali i u
Republici Hrvatskoj. Naglasili su da se močvare često
doživljavalo kao beskorisne vodene površine i nepromišljeno ih se
isušivalo radi poljoprivrede ili gradnje, a ovaj problem je
prisutan i dalje. Uništavanjem močvara mnoge biljke i životinje
lišava se njihovih staništa a mnoge ptice selice ostaju bez svog
utočišta. Osim toga, mnogima nije poznata važna uloga močvara kod
pročišćavanja voda od štetnih tvari, njihova sposobnost vlaženja
tla kod suše i uloga kod kontroliranja poplava.
Učenici su istražili da u Hrvatskoj živi 20 vrsta vodozemaca, što
našu zemlju svrstava u sam vrh europskih zemalja po
bioraznolikosti vodozemaca. U model Crvene knjige unijeli
su podatke i sadržaje o zaštićenim vrstama žaba u Republici
Hrvatskoj i u svijetu te objasnili razvojni ciklus žaba. Na
kreativan su način ispisali izreke o močvarnim staništima.
Interakcijom, igrom, učenjem, rješavanjem zadataka i aktivnostima
međimurski globovci ovih škola ostvarili su ciljeve radionica na
hrvatskom i engleskom jeziku.