Vijesti / Školski kutak
Školski kutak
Utječe li hrana na ponašanje djece?
Varaždinski.hr

PIŠE: GORDANA FODER

Utječe li hrana na ponašanje djece?

I onda se čudimo zašto su nam djeca sve više pretila, zašto dijete u prvom razredu osnovne škole ima i po 45 kg, i to ne jedno već više njih u razredu, čudimo se zašto su inertni i slabi u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.

Svašta se po školskim kuhinjama može vidjeti da učenici pod odmorima jedu. Organizirana prehrana u školama se trudi biti uravnotežena i pravilna, ali djeca koja se ne hrane u školskim kuhinjama sa sobom u školu za užinu donesu kojekakvu nezdravu hranu.

Pekarnica ih hrani

Učenici koji se ne žele hraniti u školskoj kuhinji uglavnom su naviknuti na hrpu rafiniranih šećera, na proizvode od bijelog brašna, a pekarnice su im omiljena mjesta za prehranu. Tako se pod odmorima može vidjeti kompletni asortiman iz obližnje pekarnice u dječjim rukama. Kroasani, klipići, burek, pizza, kojekakva peciva od bijelog brašna. Sve to djeca na putu u školu kupe kako bi izbjegli ono što im se nudi u školskoj kuhinji. 

S druge strane, u školi, u organiziranoj prehrani, nude se peciva i proizvodi od integralnog brašna pa se mogu čuti dječji uzdasi 'Ja to ne vooooliiiimmmm'. Djeca jednostavno nisu naviknuta na pravilnu prehranu. Okrenu očima kad vide tamni klipić, tamni kruh, kruh sa sjemenkama ili pecivo od kukuruznog brašna. 

Školski obroci

U školi učenici dobiju i mliječni obrok, dobiju i voće, sirni ili neki drugi zdravi namaz, dobar stari pekmez, a nerijetko imaju i kuhane obroke za užinu. Ipak, nađe se djece koja se samo okrenu na peti kad vide na meniju ono što ne vole jesti ili na što nisu naviknuti kod kuće. Rijetko će koji učenik uopće i probati nešto što kod kuće nije jeo, unaprijed viče 'neću' i 'ne volim'. 

OK, zna se i u školi zalomiti koji nezdravi obrok tipa hrenovke ili pizza ili pašteta, ali to je rijetko. Češći su griz i povrće nego takva brza hrana. 

Zašto je (pre)hrana važna

Znanstvenici su se bavili istraživanjima kako prehrana utječe na rezultate učenika u školi. Rezultati ispitivanja su pokazali da su djeca koja su u petom razredu brzu hranu konzumirala najmanje četiri puta tjedno u osmom razredu imala 20 posto niži rezultat na ispitima znanja i čitanja u usporedbi s onima koji brzu hranu nisu jeli. (izvor: skolskiportal.hr) 

O hrani koju djeca jedu ovisi njihov rast i razvoj. Hrana utječe i na njihovo ponašanje. Zbog toga je važno znati koje namirnice treba izbjegavati, a koje bi trebalo uvrstiti u svakodnevnu prehranu  mališana - osobito ako se radi o nemirnom, razdražljivom, agresivnom ili hiperaktivnom djetetu.

Brojna istraživanja utvrdila su povezanost loše prehrane s poremećajima u ponašanju, pa čak i s manjim koeficijentom inteligencije te lošijim rezultatima u školi. Mozak je najosjetljiviji kada je riječ o prehrambenim potrebama, stoga je važno osigurati stabilan dotok šećera u krvi, kao i nužne aminokiseline, vitamine, minerale i esencijalne masne kiseline.

Kod djece koja redovito jedu hranu s visokim udjelom šećera ili rafiniranih ugljikohidrata - kao što su oljuštena riža i bijelo brašno te proizvodi od njih - može doći do pada glukoze u krvi, što obično utječe na raspoloženje. (izvor: roditelji.hr) Te namirnice izazivaju oslobađanje hormona stresa te oni čine mališana nervoznim i uzrujanim, osobito ako je dijete po prirodi nemirno ili ima poremećaj ponašanja. 

Također, konzervansi, umjetne boje i zaslađivači  čine živčani sustav previše aktivnim. Pojačivač ukusa, koji se nalazi u 'tvorničkoj' hrani,  štetno djeluje na mozak, izaziva glavobolju, hiperaktivnost, kronični umor, nagle promjene krvnog tlaka, poremećaje endokrinog sustava, pretilost i alergijske reakcije, a remeti i rad hormona. 

S druge strane, 'prirodna' hrana djeluje umirujuće na živčani sustav, posebno namirnice koje imaju dosta kalcija (zeleno lisnato povrće, mliječni proizvodi), magnezija (banane) i cinka (orašasti plodovi i razne sjemenke).

Vrste hrane

Hrana koja 'umiruje', koja se preporuča djeci za konzumaciju je: svježe povrće, zatim svježe ili sušeno voće, orašasti plodovi i sjemenke, jogurt sa zanimljivim dodatcima, zdrave žitarice kao što su primjerice zobene pahuljice. 

U nezdravu hranu svakako spadaju kojekakvi smokiji i čips, kroasani i slatkiši. Ne preporuča se niti margarin i rafinirana ulja, gazirana pića kao ni  sokovi s dodatkom šećera. 

A što djeca zapravo vole

Djeca zapravo vole sve što je nezdravo. Za užinu si ujutro donesu već spomenute kroasane, ali i smoki, čips i sve takve slične vrste rafiniranih masnoća punih soli. Za 'zaliti' te slane 'poslastice' donesu ili neko gazirano piće ili ultra zaslađeni sok. I onda se čudimo zašto su nam djeca sve više pretila, zašto dijete u prvom razredu osnovne škole ima i po 45 kg, i to ne jedno već više njih u razredu, čudimo se zašto su inertni i slabi u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. 

Istina je da danas sve manje domaćinstava ima financijske mogućnosti zdravo se hraniti, od tuda i dolazi urok masovne pretilosti. Ali, ako se već u školama djeci nudi zdravi i uravnoteženi obrok, zašto ne iskoristiti tu mogućnost da dijete barem jedan obrok dnevno i to onaj najvažniji, doručak, ima kako treba. 

Roditelji popuštaju djeci kad ona kažu kako se ne žele hraniti u školskoj kuhinji jer im 'nije fino'. I onda roditelji daju puno više novaca za proizvode iz pekarnice nego što bi ih koštao zdrav obrok u školi. 

Gdje ima volje ima i načina, tako se i učenike može, uz trud i upornost, navesti da zavole zdravu hranu. Za njihovu je dobrobit. 

Pročitajte i ovo
Najgledaniji video
Najgledanija galerija
Izdvojeno
Category: 5955

Reci što misliš!