Fotografija: Vanja Modrinjak
Čakovečki TIC (tehnološko inovacijski centar) u ponedjeljak 23.
svibnja bio je okupljalište znatiželjnih i radoznalih
zaljubljenika u najstariju granu znanosti: astronomiju. Na
zanimljivom predavanju sudjelovali su i učenici, medijski
tehničari Graditeljske škole Čakovec.
Predavanje na temu James Webb svemirskog teleskopa održao je
istaknuti hrvatski astronom Ante Radonjić.
Astronomsko društvo “Vega” uz financijsku pomoć projekta europske
unije ITEO, kojem je cilj popularizirati STEM u Međimurju, bilo
je organizator samog predavanja. Predavanje je započelo uvodnim
predstavljanjem nedavno snimljene fotografije siluete crne rupe
Sagittarius A u središtu naše galaksije. Snimljena je prije
nepuna dva tjedna, a poznato je kako je promjera 25 milijuna
kilometara, imam masu jednaku preko 4 milijuna puta veću od mase
našeg sunca, a sama rupa udaljena je od Zemlje 27 tisuća
svjetlosnih godina. Na projektu je radilo oko 300 znanstvenika i
80 instituta.
Koliko je pothvat bio težak slikovito je opisao Radonjić: –
Svojevremeno je jedan današnji astronaut štapom izbacio na
površinu mjeseca golf lopticu, za snimiti tu lopticu treba radio
teleskop širok kao čitava zemlja. Oni su to i napravili,
napravili su virtualni teleskop promjera 10700km, velik gotovo
kao čitava zemlja. Povezali su radioteleskope širom svijeta i
dobili virtualni teleskop.
2017. u galaksiji M-87, a ona je 1500 puta većeg promjera od naše
crne rupe i ima masu čak 6,5 milijarda puta veću od našeg sunca,
a udaljena je od Zemlje 55 milijuna svjetlosnih godina. Ove dvije
slike snimila je korporacija EHT (Event Horizont Telescope), te
već radi na novom projektu snimanja super masivne crne rupe u
galaksiji poznatoj kao Centaur A.
Teleskop James Webb snima objekte u infracrvenom dijelu spektra i
to do 280 milijuna godina od Velikog praska. Cijeli projekt James
Webb svemirski teleskop trajao je oko 20 godina zbog stalnih
produljenja rokova izazvanih tehničkim poteškoćama. Teleskop je
stajao 10 milijardi američkih dolara, lansiran je prošle godine
raketom Ariane 5 iz europskog kozmodroma u francuskoj Gvajani.
Teleskop je putovao 10 mjeseci do točke L-2 oko čije se orbite
okreće. Svakih 2-3 tjedna potrebna je korekcija putanje pomoću
motorčića integriranih u sami teleskop. Bitno je da teleskop
ostaje u orbiti točke da ne bi ušao u gravitaciju sunca, a s
druge strane bitno je da ne ode u drugu stranu jer se ne može
okrenuti natrag prema orbiti, stoga mora uvijek imati tendenciju
da pada naprijed kako ne bi samo odletio u svemir.
Primarno zrcalo ima promjer 6,5 metara a sastavljeno je od 18
individualnih zrcala promjera 1,3 metra. Zrcala su napravljena od
Berilija koji je kasnije pozlaćen slojem od 50 nanometara. Zlato
je bitno zbog dobrog reflektiranja infracrvenog spektra
elektromagnetskog zračenja. Suncobran teleskopa čini 5 slojeva
izrađenih od Kaptona i premazanih aluminijem. Ukupna širina James
Webb teleskopa je 14 metara, a dužina 21 metar, a ima masu 13
tona. Takve dimenzije teleskopa dovele su do problema kako ga
transportirati.
Na kraju teleskop je sklopljen u raketu, te se u svemiru sam
otvorio. Instrumenti teleskopa podijeljeni su na 4 grupe:
instrument za srednji dio infracrvenog zračenja snima do 28
mikrona ostali do 5, kamera za blisko infracrveno zračenje,
spektrometar za blisko infracrveno i Bliski infracrveni uređaj za
snimanje i spektrograf bez proreza/senzor za fino navođenje.
Teleskop snima: planete, komete, asteroide, prašinu oko
zvijezda i hladnije zvijezde. Projekt je nastao u suradnji triju
svemirskih agencija: američka NASA, europska ESA i kanadska
svemirska agencija. Teleskop je već snimio prve slike zvijezde,
svako zrcalo dalo je svoju sliku, te smo tako dobili 18
različitih fotografija iste zvijezde. Radonjić dodaje kako prave
rezultate možemo očekivati tek kroz mjesec kada svi segmenti
teleskopa završe s kalibriranjem. Ante Radonjić svoje poučno
predavanje završio je odgovarajući na nekoliko
pitanja znatiželjnih slušača.