Sindikati od svojih zahtjeva ne odustaju, a Vlada nema namjeru popustiti. U svim mogućim scenarijima najveće bi žrtve na kraju mogli biti učenici
Iako članovi sindikata osnovnih i srednjih škola ulaze u četvrti
tjedan štrajka, svi hrvatski učenici osnovnih i srednjih škola s
četvrtim štrajkaškim tjednom upisuju četvrti dan nepohađanja
nastave, čime i službeno mora biti nadoknade propuštenog gradiva.
Naime, u odluci o tekućoj nastavnoj godini predviđena su tri dana
u školskom kalendaru za nepredviđene okolnosti, no to je sada
iscrpljeno, a ministrica obrazovanja Blaženka
Divjak mora donijeti odluku o nadoknadi.
– Dat ćemo nekoliko mogućih prijedloga. Jedan od njih je
produljivanje školske godine – kazala je jučer ministrica Divjak.
Sindikatu hrvatskih učitelja, Nezavisnom sindikatu zaposlenih u
srednjim školama i Sindikatu znanosti i visokog obrazovanja jaku
je poruku jučer poslao i ministar rada i mirovinskog sustava
Josip Aladrović, nakon što su predstavnici
spomenutih sindikata napustili sastanak na kojem se raspravljalo
o osnovici, ne i koeficijentima. Ni riječi o koeficijentima
– O koeficijentima nećemo razgovarati. Na stolu su sve opcije
koje su bile i prije, mislim da ćemo vrlo brzo poduzeti mjere. Do
četvrtka ćemo odlučiti hoćemo li platiti štrajk – kazao je
Aladrović.
Kako je i rekao ministar, odluka još nije donesena, ali iz
Banskih dvora može se čuti da je izglednije da štrajk neće biti
plaćen. Prijetnja neplaćanjem za predstavnike sindikata čisti je
primjer zastrašivanja. – To su pokušaji zastrašivanja i dokaz da
Vlada ne rješava problem. Neplaćanje štrajka najviše štete
nanijet će učenicima – kazao je za Večernji list Branimir
Mihalinec, predstavnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u
srednjim školama.
Da štrajk po svim moralnim zakonima mora platiti, premijeru
Plenkoviću poručio je čelnik Nezavisnog
sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim
Ribić.
Mogući scenariji
Odluči li Vlada definitivno “kazniti” štrajkaše neplaćanjem
štrajkaških dana, najveću bi štetu doista pretrpjeli učenici.
Takvom odlukom Vlade, naime, učitelji i profesori ne bi bili
dužni odraditi nadoknadu propuštenog. Ako bi i pristali
nadoknađivati, to bi državni proračun koštalo 50 posto više nego
plaćanje dana provedenih u štrajku jer bi nadoknadu profesori i
učitelji, kako objašnjavaju sindikati, vodili kao prekovremeni
rad.
Odigra li se pak scenarij u kojem Vlada odluči ne platiti dane
provedene u štrajku, a istodobno ministrica obrazovanja
Blaženka Divjak donese odluku o produljenju
školske godine, tada se profesorima ne može računati prekovremeni
rad. No u toj opciji sindikati i njihovi članovi spremni su na
drukčiji scenarij.
– Odluči li Vlada ne platiti štrajk, a istodobno se produlji
godina, profesori nisu obvezni odraditi puni fond sati. U takvom
potencijalnom scenariju, koliko god da se produlji nastavna
godina, nastavnici neće raditi – kazao je Mihalinec. Iako se
odluka o produžetku nastavne godine ne odnosi na fakultete, Vilim
Ribić kaže da bi u slučaju takvog scenarija i on, da je u
situaciji nezavisnih sindikata srednjih škola i učitelja, birao
opciju da sa svojim članovima ne završi školsku godinu.
Do sada je tek jedna Vlada odlučila ne platiti jedan dan proveden
u štrajku – Vlada Zorana Milanovića. Odluči li Vlada ne platiti
štrajk, to vrijeme svojim članovima može isplatiti Sindikat ako
na svome računu ima dovoljno novca.