Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, ove je školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano petstotinjak učenika manje nego prošle
Nešto više od 464 tisuće učenika hrvatskih osnovnih i srednjih
škola krenut će u ponedjeljak, 9. rujna u novu školsku godinu, a
više od 150 tisuća njih bit će obuhvaćeno kurikuralnom reformom
koja sada ulazi u sve škole. U školsku godinu 2019./2020. kreće
318 tisuća osnovaca, od čega nešto više od 38 tisuća prvašića, te
gotovo 146 tisuća srednjoškolaca.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, ove je
školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano petstotinjak
učenika manje nego prošle. Najviše ih je upisano na području
Grada Zagreba (8 tisuća), a slijede Splitsko-dalmatinska županija
s gotovo 4400 učenika prvih razreda i Zagrebačka s 2800. Najmanje
prvašića, 363, upisano je u Ličko-senjskoj županiji.
U prve razrede srednjih škola u ljetnom upisnom roku upisano
40 tisuća učenika, od čega je nešto više od 11 tisuća učenika
odabralo gimnazijske, a nešto manje od 26,5 tisuća strukovne
programe. Glazbene i umjetničke programe upisalo je oko 2,5
tisuće učenika. Iz Ministarstva ističu da je u odnosu na
prošle godine blago porastao interes učenika za strukovne
programe.
Ove je godine u prvom upisnom roku strukovne programe upisalo
gotovo 1200 učenika više nego prošle, a od trogodišnjih
strukovnih programa i dalje je najveći interes za kuhara i
frizera.
Trećina škola izabrala drukčije školske
kalendare
Nova nastavna godina školama je u sklopu reforme donijela i
mogućnost izbora kalendara. Većina škola (67,11 posto) odabrala
je prvi ponuđeni kalendar po kojemu zimski odmor za učenike
počinje 23. prosinca i traje do 10. siječnja, a proljetni
počinje 10. travnja i završava 17. travnja, s tim da nastava
počinje 20. travnja.
Drugi po izboru je četvrti ponuđeni kalendar, koji je odabralo
više od 30 posto škola (33,38 posto, odnosno 451 škola). U izboru
tog modela školskog kalendara prednjače Varaždinska, Zadarska,
Istarska i Krapinsko-zagorska županija. Taj kalendar uključuje
jesenski odmor 30. i 31. listopada, s tim da nastava počinje 4.
studenoga, a zimski odmor dijeli se u dva dijela – prvi dio
počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja, a drugi dio zimskoga
odmora traje od 24. do 28. veljače. Proljetni odmor počinje 9.
travnja i završava 10. travnja, s tim da nastava počinje 14.
travnja.
Kurikularna reforma obuhvaća 150 tisuća učenika
Ove jeseni kurikularna reforma ulazi u sve hrvatske škole i to u
1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7.
razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija
i fizika. Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih
škola pa će gimnazijalci po novim kurikulumima pratiti sve
predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik.
Učenike, ističu iz MZO, očekuju novi udžbenici, nove metode
poučavanja, nove metode vrednovanja, naglasak na učiti kako
učiti, kako rješavati probleme i kako kritički razmišljati.
Za sve učenike osnovnih škola udžbenike će financirati
Ministarstvo, a što se tiče srednjih škola, kao i do sada,
osigurana su sredstva za udžbenike za učenike slabijeg
socioekonomskog statusa, odnosno one čiji roditelji primaju
zajamčenu minimalnu naknadu.
Udžbenici u školama, tableti osigurani
“Svi udžbenici za osnovne škole već su u školama ili su na putu u
škole gdje će biti prvoga dana nastave, a druge obrazovne
materijale učitelji mogu odabrati i kada nastava počne”, rekla je
za Hinu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka
Divjak. Nema nikakvih naznaka da udžbenici neće biti u
školama prvoga dana školske godine, ističe ministrica. Oprema za
kabinete je u školama od prve polovice ove godine, kao i novac za
lektiru, dodaje.
“Ministarstvo je školama uputilo novac za opremu koju su onda
škole same kupile za biologiju, kemiju, fiziku i za to je bilo
izdvojeno 43 milijuna kuna, a za lektiru 5,2 milijuna kuna”,
objašnjava. Osim toga, Ministarstvo je u postupku nabave 91.641
tableta, a postupak vodi Središnji državni ured za javnu nabavu.
Tableti su osigurani za učenike 5. i 7. razreda osnovne škole po
načelu – jedan učenik jedan tablet. U nižim razredima
osnovne škole učenici će tablete dobiti za rad u školi, a
nastavnik ih može koristiti po svojoj prosudbi.
“Otprilike se dobiva jedan tablet na četiri učenika za rad u
nižim razredima osnovne škole, gdje se naglasak mora staviti na
razvoj fine motorike tako da učenici pišu, računaju i razvijaju
finu motoriku. Prateći rad u eksperimentalnim školama vidjeli smo
da su učitelji, primjerice, koristili tablete 15-ak minuta, a
onda se sat vremena radilo bez njih. Za to je dovoljno nekoliko
tableta u razredu kako bi se moglo raditi interaktivno, ali nije
nužno da svaki učenik ima svoj tablet koji nosi kući”, smatra
Divjak.
Oprema, koja je vlasništvo škola, trebala bi se koristiti
sljedeće četiri godine, a učenici je dobivaju na korištenje.
Iduće će godine, najavljuje ministrica, ponovno krenuti nabava za
one koji ulaze u reformu, kao i za udžbenike.
Pisana slova u drugom razredu, geografija od bližeg prema
daljem
Glavna promjena koju roditelji i učenici mogu očekivati u novoj
školskoj godini svakako je manje učenja činjenica, s obzirom na
to da se fokus stavlja na sam proces učenja i razvoj kompetencija
poput rješavanja problema. Kako ističu iz ministarstva, učenici
će učiti aktivno uz vodstvo nastavnika, a primjenjivat će se
različiti stilovi učenja. Osim toga, učenici bi trebali u puno
većem opsegu usvajati i razvijati više razine znanja kao što su
proceduralna i konceptualna znanja.
Shodno tome kod provjere znanja više bi se trebalo provjeravati
razumijevanje procesa i koncepata od znanja samih činjenica.
Jedna od konkretnih promjena za osnovnoškolce je i prebacivanje
svladavanja pisanih slova u 2. razred pa će prvašići odsad učiti
pisati samo tiskana slova.
Ključna promjena u nastavi geografije uvođenje je poučavanja od
bližeg prema daljem, za razliku od dosadašnjega obrnutog sustava.
Tako će učenici petih razreda od sada učiti o zavičaju i
Hrvatskoj, a osmaše čeka gradivo o svijetu i svemiru. Promjene će
se osjetiti i u obrađivanju lektirnih naslova pa tako učenici
više neće učiti napamet činjenice o književnom djelu, nego će
debatirati, raditi u grupama ili stvarati igrokaz na temu
pročitanog djela.
Osim toga, na informatici učenici više neće učiti o razvoju
računala nego će programirati i učiti o sigurnosti na internetu,
na glazbenom će stvarati vlastite kratke glazbene brojeve, a na
likovnom ih kao novost očekuju suvremeni digitalni alati za
stvaranje animacije.
Mijenja se i način ocjenjivanja
Kurikularna reforma novosti donosi i u načinu ocjenjivanja.
Odgojno-obrazovni ishodi navedeni u predmetnim kurikulumima
osnova su za kriterijsko vrednovanje te se i na taj način
učiteljima, učenicima, ali i roditeljima daje jasnija slika što
se očekuje da učenici ostvare u određenom nastavnome predmetu.
Kriterijsko ocjenjivanje, ističe ministrica, omogućit će i bolju
poveznicu prema državnoj maturi, koja će isto tako imati
kriterije po kojima treba ocjenjivati. “Takvo ocjenjivanje do
sada nije bilo moguće jer se temeljilo na sadržajima, a sada se
temelji na ishodima učenje što je jako velika razlika”, ističe
Divjak.
“Već sada uočavamo da više neće biti toliko uspjeha 5,0. Jer kada
imate kriterije možete i vrednovati, što je jako važno. Ipak,
postoji još jedna zabluda oko prosjeka 5,0 kojega je najviše u
nižim razredima osnovnih škola gdje gotovo polovica učenika ima
taj prosjek. Poslije se on smanjuje pa tako, primjerice u
srednjoj školi samo oko dva posto učenika ima 5,0. Moramo znati
da je taj podatak o odličnim učenicima statistika za cijelo
školovanje, a odnosi se najvećim dijelom na niže razrede osnovne
škole”, ističe.
Učenici iz Škole za život i ove godine po novim
kurikulumima
Učenici u školama uključenima u eksperimentalni program “Škola za
život” i ove školske godine nastavljaju po novim kurikulumima u
2. i 6. razredu u svim nastavnim predmetima, u 8. u
prirodoslovnim, a u 2. razredu gimnazija u svim nastavnim
predmetima. “Djeca koja su bila u eksperimentalnom programu
prošle godine još će jednu godinu nastaviti učiti po tom programu
s razlikom što su sada doneseni novi kurikulumi, a oni su po
njima učili godinu dana ranije, kada još nisu bili službeno
doneseni”, objasnila je ministrica Divjak. To znači, dodala je,
da će one škole koje su bile u eksperimentalnom programu prošle
školske godine i dalje biti u tom programu, a svi
‘eksperimentalci’ dobit će besplatne udžbenike.
