Broj π definiramo kao omjer opsega kružnice i duljine promjera te kružnice.
Dan broja pi je godišnja proslava kojom se
obilježava matematička konstanta π (pi). Dan broja pi održava se
14. ožujka jer su 3, 1 i 4 tri najznačajnije znamenke broja π u
decimalnom zapisu. Pi je spojio i dva najpoznatija genija 20. i
21. stoljeća. Na ovaj se poseban dan rodio Albert
Einstein, a umro Stephen Hawking.
Povijest broja pi ide unazad čak 4500 godina. Taj je broj
fascinirao stare civilizacije, pogotovo zbog problema kvadrature
kruga. Dan broja π tradicionalno se obilježava jedenjem pita i
recitiranjem decimala broja π. Obilježavanje jedenjem pita počelo
je kad jedan fizičar zaključio da broj π u obliku 3.14
čitan naopačke postaje riječ PIE (eng. pita). Osim toga, u
engleskom jeziku su broj π i riječ za pitu (pie) homofoni –
jednako zvuče!
Najraniju poznatu službenu ili veću proslavu Dana broja pi
organizirao je 1988. godine Larry Shaw u
sanfranciskanskom Exploratoriumu, gdje je Shaw radio kao fizičar,
pri čemu su osoblje i javnost marširali oko jednog od muzejskih
kružnih prostora nakon čega su konzumirali voćne pite.
Vjerujemo da se sjećate školskih dana kada ste učili da je opseg
kružnice o = 2rπ ili površina kruga P = r x r π. Ukoliko želite
srušiti trenutni svjetski rekord u recitiranju decimala broja π
morati će te naučiti 100 001 znamenku jer trenutni rekord drži
Japanac Akira Haraguchi koji je uspio zapamtiti
100 000 decimala.
Za broj π možemo reći da je iracionalan i transcedentan broj što
bi značilo da se ne može zapisati u obliku razlomka
(iracionalnost) te da ga ne možemo dobiti kao rješenje algebarske
jednadžbe s racionalnim koeficijentima (transcedentnost).
Transcedentnost broja π dokazao je 1882. godine Ferdinand
von Lindemann.
Kada bi danas ispisali sve poznate decimale broja π, koje je
2005. godine odredio matematičar Yasumasa Kanada
(1 241 100 000 000 decimala), na način da je jedna širine 2 mm,
mogli bismo tom trakom omotati Zemlju po ekvatoru 62 puta.
Prvih 1000 decimala broja π posloženih u grupe
po 50 decimala.
3.14159265358979323846264338327950288419716939937510
58209749445923078164062862089986280348253421170679
82148086513282306647093844609550582231725359408128
48111745028410270193852110555964462294895493038196
44288109756659334461284756482337867831652712019091
45648566923460348610454326648213393607260249141273
72458700660631558817488152092096282925409171536436
78925903600113305305488204665213841469519415116094
33057270365759591953092186117381932611793105118548
07446237996274956735188575272489122793818301194912
98336733624406566430860213949463952247371907021798
60943702770539217176293176752384674818467669405132
00056812714526356082778577134275778960917363717872
14684409012249534301465495853710507922796892589235
42019956112129021960864034418159813629774771309960
51870721134999999837297804995105973173281609631859
50244594553469083026425223082533446850352619311881
71010003137838752886587533208381420617177669147303
59825349042875546873115956286388235378759375195778
18577805321712268066130019278766111959092164201989
Jedna od zanimljivijih metoda je smišljanje rečenica u kojima
duljina pojedine riječi odgovara pojedinoj znamenci broja π
(Ruđer Bošković, prvih 30 decimala):
Nek i sada i vazda slavljeno
3 1 4
1
5 9
na Zemlji jeste ime onoga
2
6
5
3 5
Arhimeda, helenskog mudraca!
8
9
7
Domišljat bje on kao Ptolomej;
9
3 2
3 8
Svet plamen on podade nama tad;
4
6
2
6
4 3
Kad kružnicu baš on odredio
3
8
3
2 7
računajuć…….
9