Rješenje za rasterećenje rasporeda je jednostavno: sve izborne predmete u suprotnu smjenu, pa tko voli nek' izvoli. Jel' tako?
Dočepala sam se rasporeda viših razreda u osnovnoj školi. Pa
gledam te rasporede učenika od petog do osmog razreda. I ježim
se. Zgražam. Ne samo da su učenicima torbe prenatrpane, raspored
sati im je još gori. Gledam, čitam pa se pitam kad li ta djeca
dišu.
Nije kriva po novome obvezna informatika u petom i šestom
razredu. Ušla je u redovan raspored, koji bi, da nije povlaštene
izborne nastave vjeronauka, bio skroz pristojan. Rješenje za
rasterećenje rasporeda je jednostavno: sve izborne predmete u
suprotnu smjenu, pa tko voli nek’ izvoli. Jel’ tako?
Ali to je samo moje (i još njih stotina kolega) skromno mišljenje
koje ionako nikoga ne zanima.
Ipak, ne mogu se oteti dojmu da bi neki prioriteti trebali
posložiti. Ono, što će od nastavnih predmeta djeci u životu
vjerojatno trebati za zapošljavanje i kvalitetan život, a što ne.
Informatika će im definitivno i zasigurno trebati. Kao i hrvatski
jezik i strani jezici. Ne umanjujući vrijednost i važnost ostalih
premeta.
Peti razred
Peti razred u redovnom tjednom rasporedu ima dva puta po šest
sati nastave i tri puta po pet sati nastave. Dodamo li k tome i
izborni drugi strani jezik, ispada 29 sati tjedno. Izborni
vjeronauk je uglavnom stavljen prve satove. Kad su djeca
najkoncentriranija. Ipak je to važan predmet. Matematika je peti
sat. To nije važan predmet. I Engleski jezik je zadnje satove. Ni
to nije važan predmet.
Šesti razred
E u šestom razredu dječica imaju po šest sati tri puta tjedno i
dva puta po pet sati. I tu je vjeronauk prvi, drugi ili treći
sat. Hrvatski jezik i Matematika su pete satove stavljeni. U
jednom rasporedu je Matematika peti i šesti sat. Ludilo. Dječica
su tada orna ko bolesni puževi. Raspored iz snova. S dva sata
izbornog drugog stranog jezika, klinci imaju po trideset sati
nastave tjedno.
Sedmi razred
Četiri puta tjedno po šest sati! I jedan dan u tjednu pet sati.
Plus dva sata izbornog stranog jezika u suprotnoj smjeni, plus
dva sata Informatike u suprotnoj smjeni, zbroj sati je trideset i
dva. Vjeronauk je u rasporedu, naravno u redovnoj nastavi, drugi
i četvrti sat, Matematika šesti sat. Hrvatski jezik peti i šesti
sat. Nevažni predmeti, valja ih gurnuti na margine rasporeda.
Kome trebaju matematika i hrvatski jezik. Danas je IN biti
nepismen.
Osmi razred
Osmaši imaju i po sedam sati u jednom danu u rasporedu. I dok je
Vjeronauk druge i treće satove, Fizika je pete i šeste satove. I
Engleski jezik. I Kemija. I Matematika. Opet su prioriteti malo
ispremiješani. Ali! Osim redovnog rasporeda, valja tu u tjednu
satnicu ugurati i dva sata izborne Informatike i stranog jezika.
I još dodatne satove Vjeronauka u Župi. Pa lako doguramo i do
trideset pet sati zaduženja djece tjedno. Malo pa nečije 42 –
satno radno vrijeme. Koliko prostora ostaje za izvanškolske
aktivnosti? Glazbenu školu? Strani jezik? nešto?
Orwellovski raspored
Gledajući ove rasporede sati i odnos prema nekim nastavnim
predmetima nameću se dva zaključka. Prvi je da onaj koji je
slagao raspored očigledno nema osnovne didaktičko – pedagoške
spoznaje. I drugi: ‘Sve su životinje jednake, ali su neke
jednakije od drugih.’ (G. Orwell, Životinjska farma).
Danas fakat svaka šuša može biti satničar.
Inicijalni testovi
Mnogi prosvjetari pišu inicijalne ispite na početku nastavne
godine kako bi vidjeli koliko učenici znaju, a koliko su
zaboravili. Tužno je kad u srednjoj školi, u prvom razredu, skoro
najslabije rezultate imaju osnovnoškolski odlikaši, a još je
tužnije kad oni sami priznaju da su žicali veću ocjenu kako bi
popravili prosjek. Pa petice nisu odraz znanja već umijeća
navlačenja ocjene.
Učiteljice u nižim razredima osnovne škole najčešće se poslije
takvih inicijalnih testova pitaju što li su radile cijele prošle
nastavne godine jer patuljci pojma nemaju. Četvrti razred tako na
primjer nema blage veze s tablicom množenja (učili u drugom
razredu), čude se imenicama kao pile glisti (isto učili u drugom
razredu), glagoli su im nešto što se na kruh maže, a za pridjeve
prvi put čuju. I onda si razredna učiteljica kosu čupa što je
deset mjeseci s njima drilala kad ništa zapamtili nisu.
Žalosno je da su najslabiji rezultati inicijalnih ispita baš kod
lanjskih odlikaša. Što to znači? Ili da su ti odlikaši zapravo
prekaljeni štreberi koji su učili bez razumijevanja ili da su im
petice bile ispoklanjane u maniri Djeda Mraza.
Najbolje bi bilo ili ukinuti opći uspjeh ili, za dobrobit
prosvjetarskih živaca, ukinuti inicijalne ispite.
Leti pčela oko cvijeta
Ima jedan udžbenik, ima u njemu jedna ilustracija. Nekima je
ilustracija sporna, nekima vrhunski zabavna i zgodna. Ilustracija
prikazuje kao neki život biljke, proizvodnju hrane, oprašivanje i
tako to. E ali! Cvijet je prikazan kao djeva bajna, a bumbar
(pčela?) k toj djevi bajnoj donosi oprašivača mladog momka.
Zbrojivši dva i dva zna se što djeva i momak moraju napraviti da
bi oprašili taj cvijetak. Zakamuflirani seksualni odgoj? Smije li
učitelj reći djeci da su za oplodnju potrebni muško i žensko?
Izbacujemo li pčele iz udžbenika?
Kako objasniti oprašivanje učeniku koji u četvrtom osnovne
vjeruje da ga je donijela roda?