Kada u ponedjeljak počne nova školska godina, učenici svih osnovnih i srednjih škola, uz sva pravila koja moraju poštovati u obrazovnim ustanovama, računa moraju voditi i o vlastitim izostancima.
Kazne smanjile izostanke
Markiranja više nema jer od školske 2015./2016. godine primjenjuju se odredbe Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, po kojima su neopravdani izostanci razlog kazni, odnosno izricanja mjera učeniku, a u najgorem mogućem slučaju rezultat može biti i isključenje iz škole. A rezultati primjene novih odredbi već su vidljivi – broj neopravdanih sati učenika najmanji je u posljednjih pet godina, što je ujedno i smanjilo broj izrečenih pedagoških mjera učenicima.
I dok se izostanci, opravdani i neopravdani, u Ministarstvu obrazovanja za prošlu školsku godinu tek zbrajaju, u školskoj 2015./2016. godini učenici osnovnih škola “nakupili” su ukupno 15,304.926 sati, dok su srednjoškolci upisali 16,654.133 sata izostanaka. Od toga učenici srednjih škola nisu uspjeli opravdati 904.708 sati. U tom su im razdoblju izrečene 28.653 pedagoške mjere, što je najmanje od 2011. godine, otkad se aktivno popisuje statistika kažnjenih.
Najviše je srednjoškolaca tako kažnjeno opomenom, ukor ih je dobilo njih 10.825, a dvoje je srednjoškolaca kažnjeno mjerom preseljenja u drugu školu – manje nego ranijih godina. U istom promatranom razdoblju za 8885 osnovnoškolaca, što čini 20,7 posto učenika od prvog do osmog razreda, izdana je kazna zbog neprimjerenog ponašanja u školama.
Strogim je ukorom u 2015./2016. školskoj godini tako kažnjeno 458 učenika osnovnih škola, a 16 njih moralo se preseliti u novu školu zbog svojega neodgovornog ponašanja za vrijeme nastave. Za osnovnoškolce s problemima u ponašanju provedene su 942 odgojno-obrazovne podrške i stručna tretmana. Sveukupno u školskoj godini 2015./2016. izrečeno je 110.990 pedagoških mjera za sve hrvatske osnovnoškolce.
Podaci po županijama
Promatrano po županijama, najviše neopravdanih sati po učeniku imaju oni koji osnovne škole pohađaju u Međimurskoj županiji, a ništa bolji nisu ni učenici Virovitičko-podravske županije. Zadarska županija pak prednjači u broju neopravdanih sati po učeniku u srednjim školama – promatrano po ukupnom broju, u toj županiji svaki srednjoškolac ima devet neopravdanih sati, a na drugom mjestu su srednjoškolci Šibensko-kninske županije u kojoj svaki učenik ima osam neopravdanih sati.
Slijede ih učenici Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Ništa bolji nisu ni srednjoškolci iz Zagreba – prema njihovim neopravdanim satima, ispada kako je svaki učenik s nastave u školskoj godini neopravdano izostao pet školskih sati.
