Unatoč otežanim uvjetima poslovanja uslijed inflacije i tržišnih poremećaja Vajda je u 2022. godini zabilježila porast prihoda, tim povodom razgovarali smo s predsjednikom uprave i direktorom Mesne industrije Vajda, Vilimom Simonom
Navršava se godina dana otkako ste došli na čelnu poziciju Mesne industrije Vajda d.d.. Koje biste ključne događaje izdvojili u tom razdoblju, a koji su doprinijeli jačem pozicioniranju Vajde kao jedne od vodećih mesoprerađivačkih industrija na području RH u ovom dijelu Europe?
– Kad sam lani došao na mjesto predsjednika Uprave, primarni cilj je bio pratiti ranije zacrtani smjer jer je Vajda tvrtka koja ima izvrsno posložene poslovne procese. Rast i razvoj Vajde od 2016. do danas rezultat je dugoročnog, pomno osmišljenog poslovnog plana, čije su temeljne odrednice kontinuirano ulaganje u primarnu proizvodnju, stalnu modernizaciju opreme i tehnologije te širenje kapaciteta, uz proaktivan rad na zadovoljstvu zaposlenika. Ovaj recept zaslužan je za dosadašnje poslovne rezultate, no ipak je potrebno pratiti stanje na tržištu i u industriji kako bismo uvijek bili spremni agilno reagirati na promjene. Vajda je u 2022. godini u odnosu na 2021. zabilježila porast prihoda, a ovi rezultati ostvareni su unatoč objektivno otežanim uvjetima poslovanja uslijed inflacije i tržišnih poremećaja. Iskoristit ću ovu priliku i zahvaliti svim djelatnicima bez kojih takvi rezultati ne bi bili mogući.
Mesna industrija Vajda od listopada 2015. godine postaje dijelom Grupe Pivac. Koliko je značajna njezina uloga u Grupi?
– Unutar Grupe Pivac Vajda je zadužena za klaoničku obradu, a brinemo i o dijelu poslovanja koji se odnosi na suradnju s kooperantima. Nekad je Vajdina klaonica obrađivala oko 80 svinja po satu, a jedna od prvih investicija Grupe Pivac nakon preuzimanja Vajde bila je proširenje klaoničkih kapaciteta i rashladnih kapaciteta. Danas Vajdina klaonica može obraditi do 180 svinja na sat, do 60 krmača, do 240 odojaka i do 30 junadi na sat. Uz klaoničku obradu u Vajdi odrađujemo na godišnjoj bazi 20.000 tona rasjeka, 4.500 tona proizvodnje usitnjenih i oblikovanih mesa te 2.700 tona proizvodnje kobasičarskih proizvoda i salama.
Sve svinje i junad s naših vlastitih farmi i farmi naših kooperanata obradimo u našoj klaonici, a potom u Vajdi napravimo 70 do 80 posto grubog rasijecanja. Dio robe iz rasjeka isporučuje se maloprodajnim jedinicama na sjeveru koje gravitiraju Čakovcu i našim kupcima, a svu ostalu robu šaljemo u naše grupacijske pogone u Karlovcu i Vrgorcu za potrebe njihove proizvodnje, maloprodaje i veleprodaje.
U sklopu Grupe Pivac funkcionira i naša maloprodajna mreža s više
od 250 objekata diljem Hrvatske. Maloprodajne poslovnice nose
naziv brenda Pivac pa se sva sirovina koja nastaje u Vajdi
plasira na tržište kroz maloprodajni lanac market-mesnica Pivac i
kroz veleprodaju. U posljednjih nekoliko godina Grupa Pivac
napravila je značajna investiranja u maloprodaju, mreža
poslovnica se širila, a dio njih se renovirao. Također, značajno
se proširio i prodajni asortiman i od nekadašnjih klasičnih
mesnica dogodio se zaokret prema tzv. market-mesnicama.
– Otkako je Grupa Pivac preuzela Vajdu, poslovanje je stabilizirano te je ostvareno nekoliko značajnih investicija. Već u prvoj fazi, tijekom 2016. godine, uloženo je gotovo milijun i 500 tisuća eura u opremu, strojeve i infrastrukturu, a potom je od 2017. do 2019. godine proveden veliki investicijski ciklus vrijedan više od 6 milijuna i 600 tisuća eura koji je obuhvatio unaprjeđenje proizvodnog pogona, nabavu strojeva i opreme, proširenje kapaciteta i modernizaciju rashladnog sustava.
Izgrađena je potpuno nova kotlovnica, a prije dvije godine i najveća krovna fotonaponska elektrana u Međimurju. Prošle je godine pušten u pogon i najsuvremeniji pročistač otpadnih voda na sjeveru Hrvatske koji je u potpunosti financiran vlastitim sredstvima ukupne vrijednosti gotovo 2 milijuna eura.
Radi potrebe za povećanjem hladioničkih kapaciteta, sljedeća planirana investicija je dogradnja i rekonstrukcija strojarnice. Ta investicija iznosit će ukupno više od 830 tisuća eura. U pripremi je i projekt za izgradnju novog diskonta površine oko 600 četvornih metara, koji će nam omogućiti da našim kupcima pružimo još širu ponudu i kvalitetniju uslugu. U budućnosti imamo još planova za rekonstrukciju i dogradnju prostora za odlaganje animalnog otpada, crijevare, novih hladioničkih kapaciteta, garderoba i restorana za djelatnike, kao i povećanje kapaciteta solarne elektrane.
Znamo da su investicije zalog za buduće održivo i uspješno poslovanje pa ćemo i dalje biti usmjereni na pametna ulaganja u našu proizvodnju.
Mnoge grane djelatnosti muku muče s pronalaskom i zadržavanjem radne snage pa tako i mesoprerađivačka industrija. Koliko danas Vajda ima zaposlenih te kako odolijevate takvim izazovima?
– Vajda trenutno ima više od 300 zaposlenika. Nedostatak radne
snage, naročito kvalificirane, sustavna je boljka i s tim
problemom suočava se gotovo svaka industrija pa tako i naša. U
Vajdi tom izazovu pristupamo proaktivno – povećavamo materijalna
i ostala prava zaposlenika i trudimo se stvoriti uvjete koji će
odražavati našu poslovnu filozofiju u kojoj se rad i doprinos
svakog zaposlenika cijeni. U Vajdi zadnjih nekoliko godina
plaće progresivno rastu jer nam je cilj da se iznosima približe
plaćama zemalja u okruženju kako naši ljudi više ne bi imali
potrebu napuštati svoje obitelji i naš kraj u potrazi za boljim
životom. Mi im to želimo osigurati na kućnom pragu. Brinemo i o
budućim kadrovima kroz stipendiranje učenika koji se obrazuju za
zanimanje mesar, a kasnije imaju mogućnost nastaviti raditi u
Vajdi.
– Sve događanja na globalnoj razini u posljednje četiri godine onemogućila su normalan tijek poslovanja, proizvela su neizvjesnost u kojoj dugoročno planiranje nije bilo izvedivo. Na globalnu pandemiju dovezala se nestabilna politička situacija i rat u Europi, a posljedice tih događanja još su uvijek utkane u poslovanje. Porast cijena energenata koji je posljedično utjecao i na porast sirovina i repromaterijala donio je višestruko povećanje ulaznih troškova. S tim se još borimo i nastojimo uspostaviti ravnotežu između povećanja troškova proizvodnje te održivog i uspješnog poslovanja. No, mogu reći da sam zadovoljan što smo u Vajdi već prethodno imali posložene procese, zahvaljujući tome uspijevamo plivati u svim okolnostima.
Niz godina stipendirate učenike koji se obrazuju za zanimanje mesar. Zašto ste se na to odlučili i koji su dodatni benefiti za učenike?
– Ulaganje u obrazovanje ujedno je ulaganje u budućnost mladih, ali i u naše sutra. Osim što želimo dati doprinos zajednici u kojoj djelujemo, kako sam prethodno spomenuo – nastojimo biti proaktivni u pronalaženju budućih zaposlenika, tako da pratimo njihov razvojni put i dajemo im široku podršku i u obrazovanju i u zaposlenju. Vajda stipendistima osigurava mjesečnu stipendiju u iznosu 135 eura, plaćen rad na praksi i troškove prijevoza, besplatan topli obrok za vrijeme prakse, besplatne udžbenike, darivanje u povodu blagdana, mogućnost plaćenog rada tijekom školskih praznika i ono najvažnije – jamstvo trajnog zaposlenja u struci uz plaće iznad prosjeka u sektoru, s tim da očekujemo da naši stipendisti budu Vajdini zaposlenici minimalno onoliko dugo koliko su primali stipendiju.
Osim stipendiranja studenata, ulaganja u vrsne sportaše, koje biste još primjere dobre prakse mogli navesti kao dio društveno odgovornog poslovanja?
– Kao dio šire zajednice u kojoj djelujemo, svjesni smo važnosti pomoći njenim članovima. U skladu s time, naša politika društvene odgovornosti obuhvaća doprinos kulturno-društvenom i sportskom životu lokalne zajednice kroz brojne donacije i sponzorstva kojima pomažemo organizaciju sportskih, kulturnih, zabavnih, humanitarnih i ostalih događanja na području Čakovca i Međimurske županije, ali i cijele Hrvatske.
Dosadašnjim poslovanjem pokazali ste da je Vajda pouzdan poslovni subjekt na tržištu. Koji su planovi za dalje? Kako nastaviti daljnje pozitivne trendove te opravdati ukazano povjerenje?
– Povećanje prihoda od prodaje ostvareno u prošloj godini još je jednom potvrdilo ispravnost strateškog usmjerenja kompanije na kvalitetu proizvoda, fleksibilnost prema potrebama kupaca, širinu asortimana i cjenovnu konkurentnost. Na otvorenom tržištu mogu uspjeti samo proizvođači koji stalno prate i predviđaju tržišne trendove te usklađuju ponudu s potražnjom, pritom prvenstveno vodeći brigu o standardima kvalitete proizvoda, koji su preduvjet ozbiljnog iskoraka i prisutnosti na policama velikih trgovačkih lanaca. Upravo to je ono na čemu marljivo i predano radimo svaki dan i vjerujemo da će prvenstveno naši potrošači, a zatim zaposlenici i poslovni partneri to nastaviti prepoznavati.