Što se onečišćenja bukom tiče, Međimurje među najsigurnijima, ako ne i najsigurnije područje u Hrvatskoj.
Znamo da je svijet sve bučniji, da je tišina postala privilegija koju si rijetko možemo priuštiti. Moderan život na kugli zemaljskoj nije dizajniran za tišinu. Štoviše, zagađenje bukom ogroman je problem – sve bučniji i sve veći. Urbanizacija i broj automobila pošast su suvremenog svijeta. Ako se i možemo riješiti buke u vlastitom domu jer ondje je visina decibela naš osobni odabir, izlaskom na ulicu gubimo svaku kontrolu, a time i zdravlje.
Dugotrajna izloženost buci, stručna je analiza, može biti razlogom niza zdravstvenih problema, poput poremećaja sna, visokog krvnog tlaka, dijabetesa pa i srčanog udara. Podaci su više nego zabrinjavajući – buci iz okoliša pripisuje se 50 tisuća srčanih bolesti godišnje i 12 tisuća preranih smrti. Iako, rijetko će tko ove brojke i problem shvatiti ozbiljno. Činjenica je da onečišćenje zraka uzrokuje veću smrtnost, ali buka ima značajno veći utjecaj na kvalitetu života i duševno zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) čak sumnja da je buka, odmah iza onečišćenja zraka, najveći uzročnik zdravstvenih problema povezanih s okolišem. Europska agencija za zaštitu okoliša upozorava na isto. Među fizičkim su posljedicama ometanje sna, nagluhost, hipertenzija… Psihičke uključuju stres, koji je rizik za srčani udar, osjećaj nemoći, ljutnja, greške.. Tu su i socijalne posljedice jer buka stvara problem u komunikaciji, dok ekonomske uključuju invaliditet uzrokovan slušnim problemima koji su najčešća profesionalna bolest.
Ipak, rješenje postoji, ali ono zahtijeva strogo pridržavanje predloženih kriterija i veliki novac. Dok bi se potonje i moglo namaknuti, svijest čovjeka teže je mijenjati, pa makar i za vlastito dobro. Mjere za smanjenje buke, primjerice, osim zamjene starog asfalta novim, glatkije površine, zvučnim barijerama, znakovima u zaštićenim područjima, one uključuju i smanjenje brzine u kritičnim područjima na 30 kilometara na sat. Pritom, ljudi se potiču na vožnju biciklom, električna vozila ili pješačenje, kao manje bučne načine prijevoza. Istovremeno raste prodaja sve moćnijih automobila, što samo po sebi govori o volji čovjeka za promjenama, osim ako mu nisu nametnute. Uspostavljanje takozvanih tihih područja, poput parkova, uzmiču pred pohlepom za građevinskim zemljištem.
Je li nam ikada palo na pamet da osim sebe samih, porastom zvučnog onečišćenja nanosimo štetu životinjama i biljkama? Istraživanja pokazuju da baš sve životinjske vrste uslijed buke mijenjaju svoje ponašanje. Gradske ptice pjevaju glasnije da nadglasaju buku, žabe i skakavci u staništima pokraj autocesta glasniji su no uobičajeno. Istovremeno, prirodni su zvukovi izrazito važni za funkcioniranje ekosustava. Životinje sluhom komuniciraju među vrstama, njime obilježavaju teritorij, međusobno se udvaraju, čuju opasnost koja se približava…Buka ometa parenje. Najjednostavnije rečeno, buka kod životinja izaziva stres, pod kojim one troše velike količine energije, zbog toga im se smanjuje imunitet. U američkim se nacionalnim parkovima onečišćenje se bukom posljednjih godina udvostručilo. Za to su krive ceste, rudarski projekti, drvna industrija. Ptice se sele, ne oprašuju biljke, prijeti pustinja.
Međimurje je, kao zelena oaza, najbliže dobrom primjeru preporučenih tihih zona. Iako mala županija, još uvijek je puno prostora koji se, koliko je to moguće, bore sa zvučnim onečišćenjima. Jasno, potpuno ih zbjeći je nemoguće jer iako velike biljke raspršuju buku, skeptici vjeruju da se ona, tako agresivna, ipak provlači kroz njih. No, svakako je, što se onečišćenja bukom tiče, Međimurje među najsigurnijima, ako ne i najsigurnije područje u Hrvatskoj. Međimurci se nadaju da će se testiranje kamera za kontrolu zvučnog zagađenja pokazati uspješnim, kako bi ih i sami mogli primijeniti. Osim otkrivanja nepropisno bučnih vozila, kamere bi, zažive li, trebale testirati i buku u ruralnim turističkim destinacijama, a Međimurje je najuspješnija takva destinacija u Hrvatskoj. Spremni su na kažnjavanje kršenja ograničenja buke, svjesni da će biti negodovanja, no u konačnici će manje buke nego u drugim destinacijama, učiniti Međimurje još konkurentnijom turističkom opcijom. Znanstvenici, naime, tvrde da su ljudi izloženi prirodnim zvukovima, poput pjeva ptica ili vode koja teče, manje podložni stresu. No, da bi se postigli zadovoljavajući parametri i ljudi se sami moraju stišati. Prosječna razina buke u divljini, a Međimurje obiluje takvim, gotovo potpuno divljim područjima, iznosi oko 35 decibela dok je govor dvostruko glasniji, između 65 i 70 decibela. Spomenimo da teški promet proizvodi buku jačine čak 90 decibela, što je već dovoljno za posljedice po uho, pa i gluhoću.
Smanjenjem buke će Međimurci sačuvati i svoja bogata ptičja staništa jer, već smo naveli, ptice kad je buka pjevaju glasnije što ih iscrpljuje, osobito kad žele upozoriti na predatora ili privući partnera. Nadmećući se s bukom, imaju manje vremena za hranjenje, ptice gnjezdarice čak napuštaju gnijezda, ostavljajući jaja i mlade na meti predatora.
Ma koliko nas glazba opuštala, ne smijemo zaboraviti da je i ona, sluša li se preglasno, a na koncertima se decibeli značajno penju, predstavlja potencijalnu opasnost za uho. Koliku, dovoljno je reći da čak i morski valovi ljudskom uhu zvuče preglasno. Također, jedan bučni događaj, kao što je glazbeni festival, može prouzročiti dugotrajan strah kod životinja. One nemaju pravo glasa, ali snose posljedice.
Međimurje je domaćin elektronskog glazbenog festivala međunarodnog glasa, Forestland, koji se održava u središtu šumske idile. Suorganizator festivala Krešo Biškup, se slaže da koncerti nose svoje decibele, ali, dodaje – ima glasnijih i tiših.
-No nekako je uvriježeno da se mjeri na 25 metara od pozornice kako bi statistika bila ujednačena. Sve to ovisi i o stilu glazbe, izvoru glasnoće, jer nije isto slušati rock koncert, ili elektroničku glazbu. Pri rock koncertima imamo cijeli niz različitih instrumenata, dok je elektronička glazba fokusirana oko baseva, glazbe drukčijih valnih duljina i često je dojam da je to tiša glazba. Koncert grupe Rammstein je glasan, velik, bučan, dok je elektronička glazba i recimo nastup Fedde Le Granda bio potpuno drugačiji nego onog Shaquille O’Neilla prošlog ljeta na Forestlandu, jer svira takav stil. Postoje pravilnici o glasnoći, te se redovito mjeri glasnoća, ne samo od strane organizatora već i od strane JLS-a, koji naručuju mjerenja, radi kvalitetnijeg života stanovnika, razumijevanja događanja i lakše organizacije života, ne samo stanovnika, već i faune.- kaže Krešo Biškup. Na pitanje kako organizator štiti šumske stanovnike od utjecaja buke koju proizvode veliki broj ljudi i glazba, reći će da se festival lokacijski održava u udolini, okružen šumom i brdima pa se zvuk specifično raspršuje i usmjerava. Što se stanovnika tiče, prve su kuće udaljene 500-tinjak metara.
-U proteklih 30-ak godina, tehnologija također napreduje i sustavi zvučnika su također napredovali. Više nije poanta da bude glasno, kako bi masa čula, već je sustav tako složen da se čuje lijepo, ugodno, a da dopre i do onih zadnjih posjetitelja, jednako kvalitetno kao i do onih u prvim redovima. Sam festival orijentiran je kako se glazba sa dvije pozornice nebi međusobno miješala, a jednako tako usmjerena je u kontra smjeru od kuća, a sve kako ta dva dana nebi baš previše poremetili ritam sugrađana. Na Open-Air festivalima izolacija zvuka ne postoji, osim kvalitetnog izvođenja i dizajniranja razglasa, ali jednako tako i rasvjete. Nije stvar samo zvučnog, već nam ovih dana u fokus dolazi i svjetlosno onečišćenje, jer noći više nisu tako tamne. Najbolja izolacija, odnosno plan kontrole buke, se radi korištenjem novih tehnologija, kvalitetnih proizvoda (razglasa), koji kreiraju lijep, ugodan zvuk. Za sve to postoji i tzv. Sound mapping tehnologija koja popunjuje zvuk na plesnom podiju, a smanjuje raspršivanje u okolno područje. Nije dobro kada je glasno iza pozornice, zvuk treba biti kvalitetan ispred, a ne okolo – kaže. Vrlo važnom smatra edukaciju samih posjetitelja, ali i angažiranih suradnika, atestirane i kvalitetne opreme te pridržavanje pravila i smjernica njezina korištenja.
Na Forestlandu brinu o ekologiji, tijekom 13 su godina trajanja festivala, učini i, kažu, puno toga naučili. – Godinama surađujemo sa lokalnim GPK (Čakom), otpad se razvrstava na samom festivalu. Ponosan sam na činjenicu da iako festivalski prvi dan završava oko 8 ujutro, već oko 10 sati idući dan, odnosno za dva sata, sve je spremno za nastavak! Nije problem razvrstati čaše, limenke i boce, ali jest otpatke hrane pa na pozicijama gdje su food court točke imamo mini reciklažna dvorišta.
Festival se održava u blizini parka Natura 2000 Bedekovićeve grabe i iznimno nam je bitno i sa osobne, ali i profesionalne strane da lokaciju ostavimo takvu kakvom smo je i našli, pa i u boljem stanju. Ove godine, već nakon 48 sati od održavanja festivala, na lokaciji Forestland Parka osim tragova vozila na livadi, vi niste mogli vidjeti ništa od festivalske opreme, dok u nešto manje od dva tjedna priroda se vratila u svoje stanje kakvo je i ovih dana. U 2025. okrećemo se povratnim i perivim čašama, koje su ujedno i suvenir, ali i kaucijama za svu ambalažu, čime će se smanjiti još i dodatno količina plastične ambalaže na prostoru festivala, odnosno, još i prije reciklirat. Povratne čaše i kaucije utječu i na pogled posjetitelja, jer u startu ljudi razmišljaju o tome, a isti koncept ćemo uvesti i na ostale aktivnosti koje organiziramo, na Festival balona u Prelogu, na noćne utrke u Čakovcu i brojne druge koncerte.
