Manja potrošnja energije, briga o okolišu i znanje, novi su postulati modernog turista. Od četiri hrvatska objekta s Ecolabel certifikatom Europske unije, čak dva su u Međimurju, a 13 njih nositelji su i prestižnih Good travel seal certifikata
U prvih je osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvareno 16,9 milijuna turističkih dolazaka koji su ostvarili 89,4 milijuna noćenja. Iako su ovo respektabilne brojke, nije svako dobro – dobro. Činjenica je da veliki broj turista na malom prostoru Hrvatske, uz ulijevanje novca u proračun, zemlji donosi i veliku ekološku štetu. Poznato je, naime, da je turizam jedan od najvećih zagađivača okoliša i neprijatelj ekologije pa je granica između ekonomske koristi i ekološke štete sve manja. No, dok se dolasci i noćenja uredno zapisuju i broje, o ekološkoj se šteti uglavnom šuti. Međutim, direktnih je pritisaka turizma na okoliš sve više. Od iscrpljivanja prirodnih resursa, vizualna nakaradnost prostora, onečišćenja voda, neodgovorno zbrinjavanje otpada, onečišćenje zraka uslijed gustog prometa, napuštanje tradicionalnih djelatnosti u ime zarada u turizmu…Jer, turizam se događa u ograničenom prostoru i vremenu pa je pritisak na ekološki sustav ogroman. O nestašicama pitke vode ovoga se ljeta puno pisalo.
Realno, nije turizam sam po sebi loš za okoliš, ali uvjet je odgovarajuća tehnička i komunalna infrastruktura, koja se sustavno zanemaruje. Isplativije je izgraditi apartman više, nego unaprijediti ono već postojeće u skladu s eko standardima. Iako je deklarativno na papiru sve rečeno, kako i što bismo trebali činiti želimo li održati hrvatski turizam, broj dodijeljenih europskih Eko certifikata, svjedok je smjera hrvatskog turizma. Dodijeljeno ih je šest, dva su ih subjekta u međuvremenu izgubila, ostalo ih je jedva četiri. Certifikat koji jamči „zelene“ usluge, EU Ecolabel, imaju tek dva objekta u Istri i dva u Međimurju. On je jamac da usluga udovoljava visoko propisanim standardima zaštite okoliša. Pritom, čak 13 turističkih objekata u Međimurju, nositelji su Good travel seal certifikata.
Činjenica da najmanja hrvatska županija, Međimurska, od svega četiri njih, ima čak dva EU Ecolabel certifikata za ekološku izvrsnost – koji se dodjeljuju već 30 godina – dovoljno govori o smjeru međimurskog turizma. Nositelji su Ruralna kuća za odmor „Lina“ u vlasništvu obitelji Lajtman i Terme Sveti Martin. Lina je dio OPG-a Mohokos, smještena je u Pleškovcu, do nje se treba potruditi doći jer izvan je glavnih prometnica. Ono što oko dotiče je zeleno, puno zelene boje, drveni objekti i pogled na međimurske brege. Terme Sveti Martin su, pak, savršeni retreat koji, primjerice, ima golf teren s 9 rupa i grijanim greenovima od umjetne trave, a zbog smanjene upotrebe pesticida i među prvima je takvima u Europi. To je samo djelić razloga zašto su Terme prvi hotel u Hrvatskoj s EU Ecolabel oznakom, kao one koje potiču održivost i čije usluge potiču inovacije te pridonose cilju klimatske neutralnosti EU do 2050. godine i kružnom gospodarstvu.
Dobiti oznaku EU Ecolabel zahtijeva ispunjenje mnogih kriterija, među kojima je vrlo važno i smanjivanje potrošnje energije, kao djela ekološke učinkovitosti, a u Hrvatskoj je za licenciranje ovlašten i Davor Križaić.
– Da bi dobila certifikat, kuća mora za početak biti što više energetski učinkovitija. Gosta morate educirati, kad dolazi u vaš objekt morate mu reći da je on visoko energetsko učinkovit, da svakim njihovim pokretom utječu na emisije na okoliš. Moraju imati natpise sa svime na što treba paziti: gasiti svijetlo, potrošnju vode, zašto ne bi koristili jednu čašu pa ne zagađivali sa sredstvom za pranje, nema plastike, čuvajte svoj ubrus, ne trebate svaki put trošiti novi, imate 10 ručnika, ali dovoljno je koristiti dva… smanjujemo naš utjecaj, a drugim djelom smanjujemo utrošak energije. Svojim sam djelovanjem napravio jako dobro za okoliš, a onda i na pozitivne sastavnice okoliša, voda, tlo, zrak. S takvim smjernicama direktno utječemo na svijest gosta, on brine o tome i sretan je jer je nešto naučio, pa istu priču može primijeniti i doma..– pojašnjava inženjer Križaić.
Kako to da se malo Međimurje ističe po održivosti i zelenoj politici, dok Dalmacija, sa znatno većim brojem turista, čini se za to ne mari?
– Mi moramo dobiti gosta da se vrati, a u Dalmaciji je on „slučajan“, doći će drugi. Nije im dobar mindset. Trebamo se orijentirati kakav turizam želimo, u kojem smjeru želimo ići. Biti prosječni ili izvrsni, a danas moraš biti izvrstan da bi uspio. Sve je više gostiju koji žele i poštuju održivost, a taj će broj dodatno rasti. Vremena „lako ćemo“ su iza nas. Napredak znači briga o svim aspektima, pa i o održivosti. On se želi brinuti o okolišu, lokalnoj zajednici…Ecolabel certifikat uči vlasnika kako će brinuti o gostu ali i o svojoj potrošnji. Smanjiti potrošnju vode, energije…Gost će dobiti vrhunski smještaj i edukaciju, vrhunsku priču, a vlasnik će imati veću korist i efekt u manjoj potrošnji. Došli su, pridonijeli zajednici, a sa sobom odnijeli dodatnu vrijednost, nova znanja – kaže.
Danas, kad se svijet sve više okreće ekologiji, što pod osnovnim podrazumijeva manju potrošnju energije, Ecolabel oznaka označava jednaku udobnost kao tradicionalni smještaj, ali uz manji trošak energije, proizvodi se manje otpada, uključujući i otpad od hrane. Ukratko, objekt mora jamčiti smanjenu potrošnju energije i emisije CO2 zahvaljujući tome, upotrebu učinkovitih uređaja i obnovljivih izvora energije, smanjenu potrošnju vode, smanjenju upotrebu kemikalija i pesticida, optimizirano gospodarenje otpadom, smanjene emisije iz prometa i nerasipanje hranom.
Ecolabel je jamac najboljega što se nudi u smislu ekološke učinkovitosti, a što je u aktualno vrijeme, kad klimatske promjene zahvaljujući nebrizi o ekosustavu razaraju svijet, izuzetno značajno za turističku konkurentnost.
