Odjeća, obuća i tekstilni proizvodi za kućanstvo doprinose onečišćenju voda, emisijama stakleničkih plinova i gomilanju otpada na odlagalištima. Saznajte više u našoj infografici.
Brza moda, tj. stalna proizvodnja novih odjevnih predmeta po vrlo niskim cijenama, dovela je do velikog povećanja količine odjeće koja se proizvodi i baca.
Kako bi riješio problem utjecaja na okoliš, EU želi
ubrzati prelazak na kružno gospodarstvo.
Komisija je u ožujku 2020. donijela novi akcijski plan za kružno
gospodarstvo, koji obuhvaća Strategiju EU-a za tekstil,
čiji je cilj razviti inovacije i poticati ponovnu uporabu unutar
sektora.
U veljači 2021. Parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.
Zastupnici su zatražili nove mjere protiv gubitka mikrovlakana i strože standarde o korištenju vode.
Utjecaj proizvodnje tekstila na okoliš
Upotreba vode
Za proizvodnju tekstila potrebne su velike količine vode, ali i zemljišta za uzgoj pamuka i drugih vlakana. Procjenjuje se da je globalna tekstilna i odjevna industrija 2015. potrošila 79 milijardi kubičnih metara vode, dok je ukupna potrošnja cjelokupnoga gospodarstva EU-a 2017. iznosila 266 milijardi kubičnih metara. Prema procjenama, za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno je 2 700 litara pitke vode, količina koju jedna osoba popije u dvije i pol godine.
Zagađenje vode
Procjenjuje se da su postupak bojanja i završna obrada u
proizvodnji tekstila odgovorni za 20 posto
globalnog onečišćenja vode.
Pranjem sintetike u ocean se otpušta oko 0,5 milijuna tona mikrovlakana godišnje. Sintetička odjeća koju peremo u perilici rublja odgovorna je za 35 posto primarne mikroplastike koja se ispušta u okoliš. Jednim pranjem poliesterske odjeće u perilici rublja može se ispustiti 700 tisuća mikroplastičnih vlakana koja mogu završiti u prehrambenom lancu.
Utjecaj proizvodnje tekstila na okoliš
Procjenjuje se da modna industrija uzrokuje 10 posto globalnih
emisija ugljika, što je više od međunarodnih letova i pomorskog prometa
zajedno.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, kupovina tekstila u EU-u 2017. proizvela je oko 654 kg emisija CO2 po osobi.
Utjecaj proizvodnje tekstila na okoliš
Tekstilni otpad
Promijenio se i način rješavanja neželjene odjeće, odjevni se predmeti ne doniraju, već bacaju.
Nakon naglog pada cijene odjeće, od 1996. količina odjevnih predmeta kupljenih u EU-u povećala se za 40 posto po osobi, što je smanjilo životni vijek odjeće. Europljani godišnje troše gotovo 26 kg i bacaju oko 11 kg tekstila. Rabljena odjeća može se izvoziti izvan EU-a, ali se uglavnom (87 posto) spaljuje ili odlaže na odlagalištima.
U svijetu se manje od 1 posto odjeće reciklira u odjevne predmete, djelomično zbog neodgovarajuće tehnologije.
Rješavanje problema tekstilnog otpada u EU-u
Novom strategijom nastoji se riješiti problem brze mode i pružiti
smjernice za postizanje visoke razine odvojenog prikupljanja
tekstilnog otpada.
Prema Direktivi o otpadu, koju je Europski parlament odobrio 2018., države članice do 2025. moraju odvojeno prikupljati tekstil. Nova strategija Komisije uključuje i mjere za potporu kružnim postupcima koji se odnose na materijal i proizvodnju, rješavanje problema prisutnosti opasnih kemikalija i pomoć potrošačima pri odabiru održivih tkanina.
Proizvođači koji poštuju ekološke kriterije mogu svoje proizvode obilježiti znakom za okoliš EU-a (EU Ecolabel), kojim se jamči ograničena uporaba štetnih tvari i smanjenje onečišćenja vode i zraka.
EU je uveo i neke mjere za ublažavanje utjecaja tekstilnog otpada na okoliš. Programom Obzor 2020. financira se RESYNTEX, projekt u kojem se koristi kemijsko recikliranje, koji bi mogao poslužiti kao poslovni model kružnoga gospodarstva za tekstilnu industriju.
Misija centra je približiti EU građanima, olakšati dostupnost i širenje informacija o EU, olakšati građanima komunikaciju s tijelima i institucijama EU te transparentno prikazati rad i djelovanje EU. Europe Direct informacijski centri kroz svoj rad pružaju europskim donositeljima odluka mogućnost da direktno uvide potrebe i probleme građana u pojedinim državama članicama.
Informirati se možete putem njihove web stranice (www.edic-cakovec.eu), pratiti ih na Facebook-u, Instagramu i Twitteru, te poslati e-mail (info@edic-cakovec.eu) ili nazvati na broj telefona 040/374-016