Iako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u EU-u svake godine, vidljiv je i složen problem, prvenstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obrascima potrošnje
U 2018. EU je postavio nove ambiciozne ciljeve za recikliranje, zbrinjavanje i odlagališta kako bi potaknuo prelazak na kružno gospodarstvo.
U ožujku 2020. Europska komisija predstavila je akcijski plan za kružno gospodarstvo čiji je cilj smanjenje otpada kroz bolje upravljanje resursima.
U veljači 2021. Parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potrošnju materijala za 2030.
Zastupnici su pozvali države EU-a na povećanje visokokvalitetnog
recikliranja, odmak od odlagališta otpada i svođenje spaljivanja
na najmanju moguću mjeru.
Od 2005. do 2018. prosječna količina otpada po glavi stanovnika u EU-u je pala, međutim postoje značajne razlike među državama.
Tako količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Malti i
Češkoj, a pada u Bugarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i
Nizozemskoj. U apsolutnim vrijednostima po glavi stanovnika prve
su Danska, Malta, Cipar i Njemačka, a najmanje otpada proizvode
Mađarska, Češka, Poljska i Rumunjska.Bogatije zemlje te zemlje
koje se bave turizmom proizvode više otpada.
Gospodarenje otpadom
Izbjegavanje proizvodnje otpada prvi je izbor kod zaštite okoliša. Međutim, sve što trošimo, prije ili kasnije pretvori se u otpad. Prema hijerarhiji o gospodarenju otpadom, prevencija i ponovno korištenje najbitnije su mogućnosti. Zatim reciklaža, korištenje u proizvodnji energije (paljenje otpada), te odlaganje pod zemljom – što je najštetnije i najjeftinije.
Prema statističkim podacima iz 2017. 46 posto komunalnog otpada u EU-u se reciklira i kompostira. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad.
Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sjeverno-zapadnoj Europi (Belgija, Nizozemska, Danska, Švedska, Njemačka, Austrija i Finska). Osim recikliranja, tamo je popularno i spaljivanje.
Odlaganje pod zemljom iznimno je popularno na istoku i jugu Europe. Čak 10 država odlaže polovicu ili više otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Rumunjsku, Bugarsku i Slovačku na iznad 60 posto.
Između 2006. i 2017. odlaganje otpada pod zemljom znatno su se smanjilo u Sloveniji (69 postotnih bodova), Litvi (65 postotnih bodova), Latviji (64 postotna poena), Estoniji (60 postotnih bodova) i Finskoj (57 postotnih bodova).
- kilograma po stanovniku – komunalni otpad u Hrvatskoj
Daljnje informacije
- Usvojena rezolucija
- Video: Kružno gospodarstvo
- Brifing EPRS-a
- Interaktivna infografika EPRS-a
- Europska agencija za okoliš
- Gospodarenje komunalnim otpadom u europskim zemljama
Misija centra je približiti EU građanima, olakšati dostupnost i širenje informacija o EU, olakšati građanima komunikaciju s tijelima i institucijama EU te transparentno prikazati rad i djelovanje EU. Europe Direct informacijski centri kroz svoj rad pružaju europskim donositeljima odluka mogućnost da direktno uvide potrebe i probleme građana u pojedinim državama članicama.
Informirati se možete putem njihove web stranice (www.edic-cakovec.eu), pratiti ih na Facebook-u, Instagramu i Twitteru, te poslati e-mail (info@edic-cakovec.eu) ili nazvati na broj telefona 040/374-016