I dok se dolasku proljeća obično svi veselimo jer to podrazumijeva izlazak iz zimskog sivila, poljoprivrednici tu smjenu godišnjih doba promatraju iz malo drugačije perspektive
Dolazak proljeća označava početak radova u poljoprivredi, ali i početak sezone koja sa sobom nosi varljive vremenske prilike, koje su u jednom trenutku još zimske, a već u drugom gotovo ljetne. Proteklih je godina proljetno vrijeme itekako znalo pokazati zube, pa su tako i štete u poljoprivredi bile višemilijunske. S obzirom na to da su poljoprivrednici svjesni da na vremenske prilike ne mogu utjecati, ali i da istodobno upravo o tom faktoru ponajviše ovisi uspjeh poljoprivredne sezone, nekolicinu njih smo upitali kako pristupaju navedenom problemu.
Ivan Kolar iz Pavlovca, sela iz
Bjelovarsko-bilogorske županije, primjerice, na 150 hektara sije
pšenicu, soju, kukuruzu, suncokret, ječam i zob, a uz to ima i
muzne krave te se bavi tovom junadi. Do sada je, kaže, na svojim
nasadima i usjevima nekoliko puta imao štete prouzročene
vremenskim neprilikama. Ipak, iz jednog razloga Ivan Kolar
ostavlja dojam da je miran kada je o nadolazećoj sezoni riječ.
Znajući što vremenski ekstremi poput olujnog nevremena ili
proljetne tuče, kao i njihova sušta suprotnost u obliku ekstremne
suše, mogu učiniti plodovima njegova rada, za Kolara nema dvojbe
– važno je osigurati se na vrijeme.
“Suša i tuča su među našim najvećim rizicima”, potvrdio je i
mladi međimurski poljoprivrednik Matija Drk.
Kaže da je cijena krumpira trenutno visoka jer su druga tržišta,
konkretno njemačko, pretrpjela sušu, pa je ondje urod znatno
slabiji. “Vlada visoka potražnja, što je izvrsna prilika za izvoz
hrvatskih proizvoda. To, s druge strane, nije dobra situacija za
tamošnje poljoprivrednike. Eto, to su vam vremenske neprilike:
jednima svane, drugima smrkne”, dodaje Drk, koji danas s obitelji
obrađuje 50-ak hektara zemlje. Na njima siju kukuruz i pšenicu te
sade krumpir. Svoje kulture na tržište plasiraju putem
organiziranog otkupa. Pšenicu, primjerice, od njih otkupljuju
Čakovečki mlinovi.
Slaže se da je osiguranje rješenje uz koje se ekonomska šteta prouzročena vremenskim neprilikama može sanirati. “Danas se, uz potporu do 70 posto plaćene premije osiguranja, jednostavno morate osigurati. U razgovoru s kolegama poljoprivrednicima, svi uvijek dođemo do istog zaključka. Prvo uložiš sve što imaš, a onda čekaš da te kakva vremenska nepogoda dovede do bankrota? To nema smisla. Osigurali smo se odavno”, poručuje.
Razmišljate li o tome kako na vrijeme zaštititi plodove svojeg rada te kako biste u nenadanim situacijama poput poplava ili požara, koji itekako mogu uništiti proizvodnju, rado imali partnera na kojega možete računati, obratite se osiguravateljskoj kući s najviše iskustva. Croatia osiguranje ima rješenje. Osiguranje usjeva i nasada pokriva rizike na usjevima kao što su pšenica, kukuruz, ječam i drugi te na nasadima poput maslinika, vinograda i voćnjaka, a zaštititi se mogu i domaće životinje, i to od uginuća, eutanazije i drugih gubitaka.
Za poljoprivrednike je značajna pogodnost što se u sklopu police može iskoristiti financijska potpora do 70 posto plaćene premije osiguranja koju omogućavaju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i proračun RH, do maksimalnog iznosa od 75.000 eura.
Sa stoljetnom prisutnošću na tržištu, Croatia osiguranje najbolje poznaje potrebe svojih osiguranika te u skladu s time za njih kreira najbolja rješenja. Više informacija o polici osiguranja usjeva i nasada, kao i načinima njezina ugovaranja, možete pronaći na linku.