Povod konferencije za medije koju su održali članovi međimurskog ogranka Laburista na kojoj su govorili dr. Željka Perhoć županijska vijećnica i predsjednica Odbora za zdravstvo Međimurske županije, dr. Selma Pernar, predsjednica Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, te Denis Šarić član Izvršnog odbora međimurskog ogranka , bila je druga po redu javna rasprava o Nacrtu Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2014-2016. godine.
Tom prigodom Šarić je kazao kako “master plan” koji je bio nametnuti zajedno sa sanacijskom upravom u proteklom vremenu prema Laburistima nije dao apsolutno nikakve rezultate, osim možda jednog dijela smanjivanja dugova, što naravno nije ono što se od njega očekivalo.
-U prvoj javnoj raspravi o Nacrtu Nacionalnog plana, Odbor za zdravstvo Međimurske županije aktivno je sudjelovao, kazala je u nastavku dr. Željka Perhoć županijska vijećnica i predsjednica Odbora za zdravstvo Međimurske županije.
-Na prijašnjim sjednicama Županijske skupštine, kao županijska vijećnica i predsjednica Odbora za zdravstvo, zajedno sa županijskim vijećnikom HDZ-a, Darkom Horvatom, zatražila sam sazivanje tematske sjednice. Na žalost, održana je samo tematska sjednica Odbora za zdravstvo. Nakon konstruktivne rasprave, doneseno je šest prijedloga-primjedbi koje smo uputili Ministarstvu zdravstva. Od tih šest prijedloga tek su tri i to djelomično prihvaćena sa istovjetnim šablonskim obrazloženjem.
U tim prijedlozima radi se o dostupnosti polikliničko-konzilijarne službe svim korisnicima kao što je bilo do sada, zatim potreba d a se u svim sastavnicama regionalne bolničke mreže čim bolje iskoriste najkvalitetniji prostori na dobrobit svih građana koje bi takva mreža trebala zbrinjavati, umjesto da se provode dodatni građevinski radovi i stvara nepotreban trošak.
Isto tako ukazali smo i na činjenicu da na području Međimurske županije nisu predviđeni kreveti palijativne skrbi, međutim to pitanje će biti regulirano Strateškim planom 2014-2016. koji ide usporedo s Nacionalnim planom razvoja zdravstva. Htjela bih istaknuti, nastavlja dr. Perhoć, jedan prijedlog sa te sjednice koji uopće nije razmatran u Ministarstvu. Radi se dakle o o tomu da je prilikom odabira centara izvrsnosti za pojedine djelatnosti, potrebno detaljno sagledati stručna postignuća, kako pojedinaca, tako i cijelih timova specijalista iz pojedinih ustanova.
Ovaj postupak je provedivi samo ako se izradi katalog pojedinih djelatnosti postojećih bolnica s popisom medicinskih postupaka i djelatnika koji provode te postupke, te podacima o njihovoj stručnoj osposobljenosti.
O tomu što se u međuvremenu u Županijskoj bolnici Čakovec dogodilo od te tematske sjednice Odbora za zdravstvo dr. Selma Pernar, predsjednica Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županija je kazala kako je od tih najavljenih velikih promjena u Nacionalnom planu razvoja zdravstva došlo tek do novog unutarnjeg ustroja bolnice prema Pravilniku, čime su Djelatnosti radiologije i anestezije s JIL-om degradirane u odjele, a odjeli interne i kirurgije sa odsjecima sada su postali Službe djelatnosti sa odjelima i pripadajućim šefovima.
Zatim, napravljene su građevinske preinake Dnevne bolnice (povećanje broja kreveta/stolaca za pacijente dnevne kirurgije i odvajanje onkoloških pacijenata), čime je uz opremu utrošeno 700.000 kuna, mada je upravo prijedlog Odbora za zdravstvo bio da se iskoriste postojeći prostori bez građevinskih radova, s druge strane nema zapošljavanja zdravstvenih djelatnika i ograničava se broj radnih sati (ušteda na plaćama), pa se pitamo tko će tamo raditi ili će funkcionalnim povezivanjem doktor i sestra doći iz Varaždina, kazala je dr. Pernar.
Isto tako, otkazani su dosadašnji ugovori o radu i uručeni novi koji u sebi sadržavaju preduvjet za funkcionalno povezivanje, odnosno bolju iskoristivost zdravstvenog osoblja između dvije bolnica.
Država godišnje ne podmiruje sredstva u iznosu od čak 2, 5 miljiardi kuna
Nacionalni plan razvoja u zdravstvu i svi troškovi njegove izrade ne bi bili potrebni da se samo provela kategorizacija bolnica prema vrsti postupaka, broju liječnika određene specijalnosti i njihovoj educiranosti i sposobnosti, te prema tome opremale bolnice, kazala je još dr. Perhoć. Ipak, pacijenti su do sada imali kvalitetnu uslugu zahvaljujući entuzijazmu i predanosti zdravstvenog osoblja. Pitam se hoće li tako tako biti i u budućnosti?
Ključ problema nije u troškovima zdravstva, ključ problema je u financiranju zdravstva, tvrdi dr. Perhoć. Zdravstvo se financira na osnovu osam stavki. To su doprinos za zdravstvo 15%, doprinos za ozljede na radu i profesionalne bolesti, doprinos za nezaposlene (trabao bi plaćati Hrvatski zavod za zapošljavanje), doprinose za osobe kojima je oduzeta sloboda (Ministarstvo prvosuđa), doprinos na mirovine veće od prosječne plaće 3% (ne izvršava HZMO),doprinos za braniteljske mirovine3% (HZMO-ne plaća), doprinos za mirovine manje od prosječne plaće (HZMO-ne plaća), poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
U zdravstveni sustav trebali bi i ulaziti prihodi od poreza na duhanske prerađevine u visini od 32%, od polica osiguranja auto odgovornosti 4%, a HZZO ima i vlastite prihode . Iz proračuna bi trebala također doći značajna sredstva. Kada bi se to sve zbrojilo u zdravstvenu riznicu, godišnji priljev sredstava bio bi oko 21 milijardu kuna, međutim svake godine 2 do 2,5 milijarde kuna ne dolazi na račune zdravstva jer država ne izdvaja sredstva na koja se obvezala.
To je pravi i istiniti razlog potreba za stalnim sanacijama bolnica, kažu međimurski Laburisti.
