Gradonačelnici i načelnici međimurskih gradova i općina privode svoj četverogodišnji mandat kraju. Prije 4 godine dobili su povjerenje birača, a jesi li ga opravdali znat će se nakon 19. svibnja. Portal eMedjimurje.hr svim gradonačelnicima i načelnicima u Međimurskoj županiji (25) poslao je pet istih pitanja. Slobodnog vremena pronašlo je njih 14 koji su nam odgovore i poslali. Od ponedjeljka do petka svakog ćemo dana objaviti po jedan njihov odgovor.
Danas ih pitamo: Svijet, pa tako i Hrvatske već nekoliko godina trese ekonomska kriza. Iznimka nisu ni lokalne samouprave i njihovi proračuni. Kako ste se Vi kao prvi čovjek nosili s takvom situacijom i gdje ste tražili rješenja za boljitak sredine u kojoj živite?
Dragutin Glavina (HNS), gradonačelnik Preloga
“Vratimo se malo unazad i podsjetimo se na 2008. godinu. Počeci krize zahvatili su i europsko i svjetsko gospodarstvo. Mi smo živjeli i nadalje kao da se ništa ne događa. Zaduživali se i trošili više od mogućnosti. Mislim na državu. Tek neki sramežljivi počeci najava o mogućnostima nastanka poteškoća. Drugi su već imali razrađene planove izlaska iz tih poteškoća. A onda su nas učinci globalne krize kao i neprovođenje reformi na državnoj razini pogodili punom snagom. Pokazatelji pada gospodarskih aktivnosti i pada BDP – a, nezaposlenost rasli su stalno iz godine u godinu. Zadnji kvartal 2011. godine završio je sa negativnim predznakom. Očekivalo se da će se u 2012. godini zaustaviti taj trend. Međutim to se nije dogodilo.
Svakako da su se ti učinci odrazili i na gospodarstvo naše županije pa tako i našega grada. A gospodarstvo je motor razvoja svake sredine. Zato u svakoj prilici odajem priznanje i zahvalu poduzetnicima koji i u tako otežanim uvjetima uspješnu posluju. Posebno onima hrabrima koji i investiraju. Primjer su ulaganja novih stranih tvrtki u gospodarsku zonu Sjever kao i ulaganja više domaćih i stranih tvrtki koje posluju na području grada i ulažu u nove proizvodnje, nove tehnologije i nova zapošljavanja.
O gospodarstvu ovisi zaposlenost, plaće, potrošnja, komunalni i društveni standard. Iz plaća slijeva se jedan dio sredstava u gradski proračun kroz porez iz dohotka, naplate komunalnih i drugih obveza građana prema gradu, kao i dio sredstava koje direktno plaća gospodarstvo u proračun kroz komunalnu naknadu i neke druge naknade i poreze. Znači učinci krize na gradski proračun su veliki.
Dobro smo procijenili naše mogućnosti. Nije bilo velikog zaduživanja. Pokrili smo se pokrivačem kakav smo imali. Važno je da smo iskoristili druge mogućnosti koje su omogućivale naš daljnji razvoj. Tu mislim na sufinanciranje naših projekata i programa sa drugih razina. Od domaćih do europskih. Tako možemo slobodno reći da smo najveći dio naših društvenih i gospodarskih aktivnosti planiranih u proračunima u razdoblju 2009. – 2013. godine uspješno realizirali.”
Vladimir Novak (HNS), načelnik Općine Šenkovec
“Došavši na vlast me dočekala prilično teška situacija. Neplaćena potraživanja, velika kapitalna investicija vrijednosti od, kako se na kraju utvrdilo, nešto preko milijun kuna, a bez osiguranih sredstava, dugovanja prema Međimurskim vodama. Sve je to odmah u startu meni i mome timu izuzetno otežalo situaciju. Kada ste se već pozvali na krizu, 2009. godina je bila ona u kojoj je kriza dobila zamah, a mi u proračunu kaos. Ali nitko od nas se nije predao, već smo stavili glave skupa i počeli iznalaziti rješenja.
Znali smo koje projekte imamo pred nama, koji su nam ciljevi, te smo napravili plan kako i izvesti cijelu priču. Okrenuli smo se vanjskim natječajima, okrenuli smo se ministarstvima, okrenuli smo se javnim poduzećima, znači usmjerili smo pažnju prema onim institucijama prema kojima se do tada nije pokretala nikakva inicijativa. Prvo smo platili dugovanja i započetu investiciju. I tek tada smo mogli krenuti, gotovo pa od nule. Nije bilo niti imalo lako, ali rezultati su danas itekako vidljivi.
Budem se osvrnuo samo na 2012. godinu, da ne idem predaleko unatrag. Prošle godine, u jednoj od najkriznijih godina u Hrvatskoj, Općina Šenkovec je godinu završila s najboljim, ikad, izvršenjem proračuna od kada je općine. Realizacija od gotovo 8,8 milijuna kuna je jednostavno fenomenalna u današnje vrijeme i iznosi gotovo 3 milijuna kuna više od onoga što je bilo prije. Od toga iznosa 3,1 milijun kuna su sredstva osigurana iz vanjskih izvora financiranja (Hrvatske vode, različita ministarstva, ŽUC…) i upravo u tome je ključ uspjeha.
Provode se zacrtani projekti tempom kako je zamišljeno, otvaraju se nova gradilišta, plaćanja su redovita, a općina Šenkovec godinu završava s plusom od 1,7 milijuna kuna. Sve investicije odrađene na području općine uključujući i onu u iznosu od gotovo 4 milijuna kuna, a riječ je o izgradnji kanalizacijskog sustava u Knezovcu su odrađene bez jedne jedine kune kredita, a na što su mnogi pozivali nekad prije.
Jer to je najlakše, zadužiti se, ostaviti obvezu nekome, a ne se potruditi i dati svoj maksimum u realizaciji plana bez kune kredita. Zato, ako sam s ičim ponosan, onda je to posao u okviru općine, onda su to realizirani projekti, onda je to činjenica da danas tko god da dođe u bilo koje ministarstvo u Zagrebu će biti dočekan na način da znaju da je Šenkovec u Međimurju. To s nama prvu godinu nije bio slučaj. Općina Šenkovec je iznimno napredovala, a ja se samo pitam kako bi bilo da krize uopće nije bilo.”
Stanislav Rebernik (SDP), načelnik Općine Štrigova
“U uvjetima ekonomske krize u našoj Općini je situacija dodatno otežana jer nam je financijski potencijal odnosno fiskalni kapacitet veoma mali, ispod 2 milijuna kuna. U takvim uvjetima je nemoguće govoriti o realizaciji većih projekata iz tih izvora. No, s obzirom da smo granična Općina, prijavljivali smo projekte u sklopu prekogranične suradnje s Općinama Raskrižje, Dobrovnik i Ljutomer (Slovenija) uglavnom na području infrastrukture i turizma. Neki projekti su već završeni, neki su u toku a na nekima nismo prošli.
Najveća ulaganja u Općinu su bila s županijskog nivoa kroz radove županijskih javnih poduzeća, naročito Žuc-a, Elektre, Međimurskih voda… Ona su u ove četiri godine na razini od oko 25 milijuna kuna što je za našu Općinu sigurno najviše do sada.”
Josip Dobranić (HSLS), gradonačelnik Grada Mursko Središće
“Izuzetno teška kriza u Republici Hrvatskoj jer razlog mnogim problemima, ali unatoč svemu mi smo i dalje nalazili sredstava iz svojih rezervi prihoda koji su inače drastično pali, ali na našu sreću i zahvaljujući našim sposobnostima – preživjet ćemo. Tražili smo pomoć od Međimurske županije i skoro od svih nadležnih ministarstava, ali uzalud.”
Franjo Makovec (HSLS), načelnik Općine Sveti Martin na Muri
“Veću proračunsku krizu nismo osjetili, ali smo osjetili manji priljev iz ministarstava po određenim projektima. Gospodarstvo nam je relativno stabilno, a krizu je najviše osjetila turistička djelatnost, odnosno Toplice Sveti Martin. Vrlo jednostavno, stvarne mogućnosti smo prilagodili potrebama, a često i prevelikim zahtjevima.”
Franjo Kovačić (HDZ), načelnik Općine Gornji Mihaljevec
“Proračun Općine Gornji Mihaljevec je od samog osnivanja Općine vrlo skroman (Općina je osnovana 1997. godine). Na početku su izvorni prihodi iznosili cca 800.000 tisuća kuna, dok smo zadnjih godina dogurali do 1.400.000 kuna. Dokaz je to da smo kao Općina u stalnoj ekonomskoj krizi, tako da za nas nije to ništa novoga. Odraz je to stanja financiranja centralne države lokalne samouprave.
Na samom početku sustav financiranja lokalne samouprave nije dobro i pravedno uređen. Država uzima cijeli porezni kolač a lokalnoj samoupravi daje mrvice, a od tih mrvica neke bogatije sredine mogu egzistirati, dok su manje razvijene sredine osuđene na moljakanja iz proračuna višeg reda. Zalažem se za pravednije financiranje, kako je to i uređeno u državama EU u koju upravo ulazimo. Zalažem se za uvođenje glavarine, čime bi se problem financiranja lokalne samouprave uvelike riješio a time i lakši pristup prema fondovima EU.”
Josip Grivec (HSLS), načelnik Općine Donji Vidovec
“Činjenica je da kriza trese svijet i Hrvatsku, no naša kriza ima dublje korijene zbog dugoročnog neplaniranja, izostanka istinskih rezova i pravednijeg pristupa vezano uz prava i obveze djelatnika u državnim službama, ustanovama i slično, tzv. Proračunska Hrvatska i djelatnika koji rade u privatnim firmama i slično, tj. u realnom sektoru. Također je problem u prevelikoj centralizaciji, naročito fiskalnoj, u prevelikoj i tromoj državnoj administraciji i načinu funkcioniranja javnih poduzeća i ustanova, itd.
Jedinice lokalne samouprave iz navedenih razloga, naročito financijske raspodjele koja izrazito preferira državu, a zakida općine, gradove i županiju teško spajaju kraj s krajem. Naša općina stjecajem sretnih okolnosti, velikoj energiji, iskustvu, slozi i zajedništvu svih, prije svega vijećnika, stručnih službi i izvršne vlasti krizu lakše podnosi, ima pred realizacijom velike projekte koji će otvoriti nova radna mjesta, a putem javnih radova i izvrsnoj suradnji s Hrvatskim Zavodom za Zapošljavanje pomažemo nezaposlenima i na taj način.
Također smo se okrenuli predpristupnim fondovima EU i na taj način između ostalog riješili vrlo skupu izradu kompletne projektne dokumentacije za kanalizaciju.”
Branko Šalamon (SDP), gradonačelnik Grada Čakovca
“Pitanje globalne i lokalne krize okreće nas na izbor onih aktivnosti koje kod građana imaju prednost, dakle štedjeti i voditi računa da se zadovolji što više interesa. Drugi pravac briga je o novim izvorima i to za projekte koji su prije bili financirani iz proračuna, kao što su ulaganje u uređenje grada – rotori, uređenje semafora i raskršća uz korištenje fondova i državnog proračuna. Treće područje je smanjenje administracije, što smo postigli time da ne zapošljavamo nove ljude te smo uz prirodni odliv zaposlenika na godišnjoj razini uštedjeli 1.200.000,00 kn.
Franjo Bukal (HNS), načelnik Općine Orehovica
“Sve više obveza, a sve manje novca slijeva se iz državnog i županijskog nivoa. “Hladni pogon” Općine Orehovica broji dvije službenice (1 na puno, 1 na pola radnog vremena) te zaposlenog načelnika. Naravno da su sredstva za rad uvijek nedostatna, s obzirom na opseg poslova koji se obavlja u Jedinstvenom upravnom odjelu, ali se svejedno posao obavlja na najvišoj razini profesionalnosti i štedljivosti u duhu dobrog gospodarstvenika.
Komunalne poslove Općina Orehovica obavlja u sklopu javnih radova a ne preko koncesionara od 2006. godine, uključujući u radove romsku nacionalnu manjinu. Na ovaj način Općina stvara znatne uštede na održavanju javnih površina (cca 300.000,00 kn godišnje) ulažući samo u opremu za košnju, a s druge strane pruža mogućnost zaposlenja manjini koja se susreće sa velikim poteškoćama pri zapošljavanju, a neutrošena sredstva možemo bolje usmjeriti u druge, a ponajviše u socijalne programe.
Općina se javlja na svaki raspisani natječaj i javni poziv za dodjelu sredstava za projekte u kojem može kvalificirati projekte koje kani provoditi. Samo u ovih četiri mjeseca 2013. godine kandidirano je ukupno 9 projekata. Svi projekti na neki su način priprema za korištenje fondova Europske unije. Dakle, Općina Orehovica nikad ne čeka “dar sa neba” već se aktivno uključuje u sve mogućnosti za dodjelu sredstava sa svih mogućih razina za projekte od razvojne važnosti. Nažalost, još uvijek čekamo odgovor, pozitivan ili negativan.”
Marijan Varga (HNS), načelnik Općine Donja Dubrava
“Pad nezaposlenosti i manje plaĆe smanjio je prihode sa osnova poreza na dohodak u svim JLS, no u Općini Donja Dubrava imali smo investiranja u projekte EU pa smo prošle godine dobivali povrat sredstava. Prošle godine imali smo i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države pa smo tu prihodovali nešto više i nije se osjetio nedostatak sredstava.”
Ljubomir Grgec (SDP), načelnik Općine Kotoriba
“Konkurirali smo na sve raspisane natječaje ministarstava i državna javna poduzeća putem kojih smo došli do financijskih sredstava s kojima smo mogli i naše programe realizirati. U Kotoribu je u protekle 4 godine stiglo cca 16 milijuna kuna. Jedini problem je što nije došlo do decentralizacije sredstava, već je došlo do centralizacije obaveza, pa se nadam da će se to uskoro promijeniti.”
Dean Hunjadi (SDP), načelnik Općine Sveta Marija
“Najvažnije je bilo prilagoditi se novonastaloj situaciji te smjestiti poslovanje Općine i sam proračun u realne okvire. Umjesto nekakvih megalomanskih projekata okrenuli smo se više mjerama kojima smo nastojali direktno pomoći građanima a posebice mlađoj populaciji u zadržavanju standarda (povećanje omjera sufinanciranja vrtića, ugovaranje povoljnije cijene i sufinanciranje prijevoza učenika osnovne i srednjih škola, povećanje broja stipendija za studente, zapošljavanje kroz javne radove, ostvarivanje bolje dostupnosti ljekarničke usluge …).”
Anđelko Nagrajsalović (SDP), načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu
“Za projekte na raspolaganju imamo dvadesetak posto od izvornog proračuna. Ocjenjujem da je to novac koji se, u prvom redu koristiti kao naš udio u sufinanciranju projekata za koje možemo privući sredstva iz proračuna Županije, države ili europskih fondova.”
Mario Moharić (SDP), načelnik Općine Goričan
“Racionalizirali smo poslovanje Općine, tražili financiranje preko raznih ministarstava i EU natječaja za razne općinske projekte. Pojačali smo socijalni program na način da smo povećali udio u sufinanciranju cijene vrtića sa 50% na 60%, školsku djecu oslobodili plaćanja školske kuhinje tako da svi đaci imaju besplatnu prehranu u školi, povećali broj jednokratnih pomoći za najpotrebitije itd.”
Jesu li ispunili predizborna obećanja, saznajte u sutrašnjim odgovorima.